Andrej Plenković ekspresno će oformiti novi tim na Markovu trgu, s dovoljnim brojem partnera koji će podržati još jedan njegov mandat u Banskim dvorima.

Mogućih pojačanja mimo predstavnika nacionalnih manjina, Reformista i HNS-a ne manjka, što će u svakom slučaju otvoriti mogućnost za poduzimanje reformi i dubokih rezova radi povećanja efikasnosti sustava, koje se u pravilu poduzima u prvoj godini mandata.

Ovaj put Vlada neće samo imati dovoljno ruku u Saboru, nego je opća svijest o nužnim promjenama povećana zbog okruženja i neizvjesnosti koju je stvorila koronakriza.

Svi ozbiljni svjesni su kako su potrošeni antirecesijski “meci”, kojima je spriječen ekonomski zastoj i gubitak radnih mjesta, da ih je sada nužno nadomjestiti, te su potrebna ozbiljna prekrajanja i promjene cijelog koncepta. S obzirom na izborni rezultat i očekivanja od HDZ-ovog čelnika sada su, naravno, velika.

“Plenković ima povijesnu šansu za “new deal”, za provesti u Hrvatskoj ono što su uspjeli Margaret Thatcher u Britaniji ili Konrad Adenauer u Njemačkoj”, kaže Ivan Miloloža, poduzetnik koji je ovih dana slovio i kao mogući novi ministar gospodarstva. Prioritetna mjera za poticanje gospodarstva za Miloložu je reforma pravosuđa, a protekli mjeseci otvorili su i mogućnost da se uvidi kako su i promjene u javnom sektoru itekako izvedive.

U pravnom sustavu, kaže Miloloža, dosadašnje su reforme doticale sve osim onoga što je najpotrebnije urediti, a to je trajanje sudskih procesa. Iz prve ruke navodi kako je nemoguće stabilno poslovati ako poput vodite spor težak 100 milijuna kuna, koji traje punih 17 godina.

“Potrebno je samo ograničiti trajanje postupka, kako je to uostalom u Njemačkoj, Rusiji, Švicarskoj i drugim zemljama”, kaže Miloloža, navodeći da treba strogo odrediti vremenske rokove od podnošenja tužbe, ročišta i presuda. Promjene u javnom sektoru biti će najveći gordijski čvor, no i ekonomisti i privatni sektor slažu se da nije dovoljno samo rezati plaće, nego resetirati cjelokupan sustav.

Prije parlamentarnih izbora plaće i prava u javnom i državnom sektoru nisu drastično dirani, no evidentno je da će se nakon ljeta sjesti za stol sa sindikatima i pregovarati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Neki ekonomisti, poput Maruške Vizek, drže kako je potrebno otkazati kolektivne ugovore za državne i javne službe, te linearno smanjiti plaće svim službama izuzev zdravstvu i policiji. Jedan od prijedloga je i da se za sve primjenjuje zakon o radu i da se prava u javnom sektoru izjednači s privatnim sektorom.

Miloloža, pak, drži kako je važnije smanjiti broj ljudi jer se potvrdilo i tijekom krize da javni sustav može funkcionirati i da je provediva digitalizacija, koja podrazumijeva i manje zaposlenih.

Među prvim zakonskim prijedlozima koji bi iz Banskih dvora trebali biti upućeni u Sabor su zakon o obnovi Zagreba, te o neradnoj nedjelji u trgovini. Ipak, iz redova poduzetnika već tjednima se apelira da se ukine uplata predujma za porez na dobit koju smatraju besmislenom i prijetnjom ionako narušenoj likvidnosti kompanija.

Zdravko Marić, koji će izgledno nastaviti voditi financije u Vladi, zacrtao je u izbornom programu smanjivanje stope PDV-a na 13% za svu hranu, poreza na dohodak s 24% na 20% te s 36% na 30% za veća primanja građana, spuštanje poreza na dobit s 12% na 10%, a ostavit će i mogućnost izbora plaćanja PDV-a i po izdanom i po naplaćenom računu.

U pripremi je industrijska strategija, koju će se nakon korona krize vjerojatno korigirati, a sam Marić najavio je i da poljoprivredna proizvodnja ulazi u krug prioriteta čiji je ustroj i nadasve način poticanja potrebno preispitati.

Kliman ili Staničić

Sektor turizma novoj Vladi bit će ogroman izazov, i to bi mogao biti snažan razlog za opstanak samog Ministarstva turizma, o čijem se ukidanju dugo priča. Opet, do korona krize jedan od najatraktivnijih sektora u kojem je bilo novca i lijepih priča, trenutno je u takvom dubokom problemu da Plenkoviću u toj fotelji sada treba manje netko tko se voli slikati, a više netko tko se snalazi u kriznim situacijama.

Gari Cappelli navodno nije opcija, a ni pretjerano zainteresiran ponoviti mandat. Plenković bi umjesto njega u “kockici” navodno radije želio vidjeti Kristjana Staničića, aktualnog šefa HTZ-a, no u igri je još jedno staro ime, i za njega navijaju mnogi u sektoru.

Riječ je o Antonu Klimanu, istarskom HDZ-ovcu koji je bio ministar turizma u Vladi Tomislava Karamarka. Zanimljivo, sva trojica bili su na listi HDZ-a u VIII. izbornoj jedinici, gdje je Kliman (treći na listi, iza Olega Butkovića i Cappellija), dobio najveće povjerenje birača s 10 posto osvojenih glasova. Cappelli je osvojio nešto manje od 5 posto, a Staničić 1,27 posto glasova.

Znači, na stolu su tri opcije, ili ukidanje Ministarstva i priključivanje nekom od drugih, najvjerojatnije gospodarstvu, te opstanak Ministarstva uz jednog od ova dva kandidata na čelu. O prvoj opciji mogi su razmišljali jer radi se o ministarstvu koje ima jako malo ovlasti, relativno malo zaposlenih i mali budžet, što sve ide u prilog pripajanju gospodarstvu.

O tome da Ministarstvo treba ili ukinuti, ili mu dati veće ovlasti, glasno je progovorio upravo Kliman, kojem se nije dalo slikati po jadranskim gradovima, on je htio mijenjati i popravljati stvari, i zato uživa povjerenje sektora.

Doduše, Kliman ima jednu mrlju zbog koje ga Plenković 2016. nije pustio u Vladu, to je da je Karamarkov čovjek. Moguće je da su se danas stvari promijenile, kad Plenkoviću Karamarko više nije nikakva prijetnja.

S druge strane, Kristjan Staničić ima Plenkovićevo povjerenje, upravo se premijer zalagao za njegovo imenovanje na čelo HTZ-a. Staničić je u HTZ došao nakon poraza na lokalnim izborima za gradonačelnika Rijeke, a kako je dobar dio karijere proveo u hotelijerstvu, navodno se tu dosta dobro snašao, iako nikad nije bio u sjajnim odnosima s resornim ministrom.

Tko god će voditi sektor turizma, bilo u ministarstvu ili nekom drugom tijelu vlasti, imat će ne lijepog posla. Turizam je sektor koji ima najviše izravnih šteta od pandemije, u ovom sektoru brojni i dalje ne ostvaruju ni 10% lanjskog prihoda.

Tu će biti posla, od mjera preživljavanja do pitanja oko radne snage, primjene niza zakona, suradnje s HTZ-om oko oglašavanja, skupljanja budžeta za oglašavanje.

Nakon toga treba osmisliti što dalje, treba li se raditi nova strategija turizma jer nam je aktualna trajala do 2020. a nije baš ni provedena. Turizam treba novi početak u mnogim segmentima, i za to će trebati puno energije.

Na dva fronta

Ekonomist Željko Lovrinčević mišljenja je, međutim, da će i novi sastav Sabora vladajućima osigurati “tanku” većinu.

“U takvoj konstelaciji snaga to je dovoljno za kontinuitet sadašnje politike, ali ne i za neke drastičnije poteze. Vjerojatno će polovica dosadašnjih ministara ponovno ući u novu Vladu i nastaviti tamo gdje su stali”, smatra Lovrinčević.

Misli da će nova Vlada u prvoj godini mandata biti fokusirana na dva ključna polja, na zdravstveni i financijski front. Prvi je borba protiv COVID-a 19, odnosno osiguravanje resursa, pripreme sustava za pogoršanje epidemije i financiranje protuepidemijskih mjera.

Drugi front je osiguravanje financijske stabilnosti zemlje, započinjanje programa SURE i mjeru skraćivanja radnog vremena, a potom lobiranje za što više novca iz novog proračuna EU-a te Fonda za oporavak čiji se kriteriji još pregovaraju”, kaže naš sugovornik.

“Ne mislim da će se događati ikakve reforme. Prva godina mandata otići će na temama COVID-a, iduće godine su lokalni izbori, a onda je u trećoj godini mandata u principu kasno za ikakve ozbiljne reforme”, zaključuje Lovrinčević.