Plutajući LNG terminal u Omišlju i spojni plinovod Zlobin – Omišalj, kojim će ukapljeni prirodni plin (UPP/LNG) otpravljati u hrvatski transportni plinski sustav i do kupaca svečano su u petak pušteni u rad, a predsjednik Vlade Andrej Plenković je ocijenio da je danas povijesni dan te da se time mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe.

Premijer Plenković je ocijenio da je danas povijesni dan ne samo s aspekta onih koji su godinama radili kako bi se projekt realizirao, nego i zbog činjenice da otvaranje LNG terminala mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe.

“Sada smo u sasvim drugoj poziciji, prijatelji i partneri nas gledaju drugim očima. Ovaj terminal, u kombinaciji s onima koji već postoje u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na koridoru sjever-jug. Ta činjenica je jako dobra za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u srednjoj i istočnoj Europi”, izjavio je premijer.

Plenković je kazao da je jedna od prvih zadaća Vlade 2016. bilo lobiranje prema EK da se odobre sredstva za sufinanciranje.  “S obzirom na cijenu projekta nismo imali ni trunke dileme da kao Vlada moramo stati iza ovog projekta i financijski,” rekao je i naglasio da je stoga odlučeno da sudjeluje i država. Naglasio je da je projekt ostvaren po najvišim ekološkim standardima te da neće zagađivati ni more ni okoliš.

Projekt LNG Hrvatska vrijedan je otprilike 234 milijuna eura, a u prosincu 2017. Hrvatska je potpisala s Europskom komisijom sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin.

Kako su naveli iz tvrtke Plinacro, izgradnjom LNG terminala i otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj Hrvatska je dobila novi dobavni pravac plina koji joj jamči energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe plinom.

Izgradnjom kompresorske stanice u siječnju prošle godine omogućen je dvosmjerni protok plina između Hrvatske i Mađarske, a rekonstrukcijom plinovoda Rogatec – Zabok između Hrvatske i Slovenije, zadovoljeni su svi uvjeti za otpremu plina s LNG terminala prema zemljama središnje i jugoistočne Europe, a hrvatski plinski transportni sustav integriran je europske tokove plina.

Riječ je o najsloženijim objektima na plinskom transportnom sustavu u koje je tvrtka LNG Hrvatska uložila oko 1,7 milijardi kuna, dok je Plinacro u novi dio plinovoda, dva plinska transportna čvorišta i druge nadzemne objekte uložio 430 milijuna kuna, ističu iz Plinacroa.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Plin će se do kupaca otpremati priključnim plinovodom dugačkim 4,2 kilometra te novim otpremnim plinovodom Zlobin-Omišalj, koji osigurava otpremu plina u hrvatski plinski transportni sustav.

Otpremni plinovod Zlobin-Omišalj investicija je vrijedna oko 430 milijuna kuna, a s gotovo 16,5 milijuna eura sufinancirana je iz europskih fondova. Radovi na tom 16,7 kilometara dugom plinovodu završeni su sredinom studenoga.

Plutajući LNG terminal namijenjen je za prihvat LNG brodova, uplinjavanje te isporuku u plinski transportni sustav do krajnjih kupaca. Čine ga plutajuća jedinica za prihvat i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU), tj. brod “LNG Croatia”, pristan, pomoćna postrojenja i priključni plinovod do novog plinovoda Omišalj – Zlobin, kojim je terminal povezan s hrvatskim plinskim transportnim sustavom.

Terminal je s probnim radom počeo u prosincu, a od 1. siječnja počeo je s komercijalnim radom. Tehnički kapacitet terminala je uplinjavanje 2,6 milijarde kubičnih metara ukapljenog plina na godinu. Svi kapaciteti zakupljeni za sljedeće tri godine, sljedećih godina zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a od 2027., zaključno s 2035., oko polovine kapaciteta.