Vlada kreće u projekt izgradnje drugog mosta za otok Krk. Hrvatske autoceste raspisale su s jučerašnjim danom otvoreni natječaj za izradu studijske i prometne dokumentacije do lokacijske dozvole za novi most Krk sa spojnim cestama. Radi se o pripremi za gradnju mosta koji će biti i cestovni i željeznički, i sezat će do novog lučkog terminala u Omišlju koji se također tek treba graditi, piše Novi list.

Radi se o projektu koji je od ranije zapisan u prostornom planu Primorsko-goranske županije, a sada se s rokom do 29. siječnja na natječaj HAC-a mogu javiti tvrtke zainteresirane za izradu studijske dokumentacije, dakle studije utjecaja na okoliš (SUO) i drugih dokumenata potrebnih u procesu do izdavanja lokacijske dozvole. Procjena je da će taj trošak iznositi do 600.000 eura.

Južnija trasa

Plan je da se u naredne tri godine izradi SUO i drugi dokumenti, a onda bi najmanje dvije godine bile potrebne za izvođenje samih građevinskih radova, procjenjuju u HAC-u.

“Nakon što smo obnovili postojeći most Krk prije dvije godine, u strateškom planu razvoja prometa planirana je i gradnja ovog drugog, novog mosta, uključujući i željeznički most. Već sad postoji potreba za tim, a kad bude dovršen kontejnerski terminal u Omišlju, ta će potreba biti još i veća, i stari most ne bi bio za sve to dovoljan. Zato je ovaj natječaj korak k izgradnji novog mosta. Definitivno se sad ide u to”, kaže ministar prometa i potpredsjednik vlade Oleg Butković.

Dvoetažni most

Predsjednik uprave HAC-a Boris Huzijan objašnjava da će se u ovoj fazi pripreme dokumentacije utvrditi vrsta konstrukcije novog mosta, dok voditelj projektiranja HAC-a Gregor Mihelčić objašnjava kako će most biti dvoetažni – gornji sloj činit će cesta, dok će željeznička pruga biti na donjem katu mosta.

To je takozvana sanduk konstrukcija, što znači da most, s obzirom na dvojnu željezničko-cestovnu funkciju ne bi nužno bio mnogo širi od postojećeg nego bi svakako bio viši, odnosno na dva kata. Postojeći most Krk ostat će u funkciji i nakon gradnje novog, no tada će biti znatno rasterećeniji.

“Realno je da će za sve biti potrebno najmanje pet godina, uključujući i gradnju, jer se i za samu studiju utjecaja na okoliš u prosjeku kod ovako velikih zahvata čeka i do dvije godine, a za kompletnu studiju prihvatljivosti projekta oko tri godine. Tada tek slijede natječaji za izvođenje, pa građevinski radovi”, kaže voditelj projektiranja HAC-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost