Plan gospodarenja otpadom 2016.-2022. (PGO) na kojem radimo, prilika je da Hrvatska napokon dobije sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti da ispunimo sve preuzete obveze i da ne plaćamo penale.  Prethodno zamišljeni sustav koji počiva na velikim centrima za gospodarenje otpadom to ne omogućava i građanima donosi višestruko veće račune za odvoz otpada. Značajni rast cijene odvoza otpada moguće je zaustaviti jedino jačanjem odvojenog prikupljanja otpada što je u fokusu ovog Plana", istaknula je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Lidija Runko Luttenberger na javnom izlaganju o nacrtu Plana gospodarenja otpadom, održanom u srijedu.

Ključne mjere nacrta novog Plana gospodarenja otpadom su kućno kompostiranje, centri za ponovnu uporabu te gradnja većeg broja reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima.  U Ministarstvu ističu da se "jedino tako može spriječiti značajno poskupljenje odvoza otpada za građane i ujedno postići zadane ciljeve recikliranja". Podsjećaju da RH do 2020. mora odvojeno prikupljati 50 posto papira, stakla, metala i plastike, te da se Plan mora usvojiti kako bi što prije počeli koristiti 475 milijuna eura za projekte zaštite okoliša. "Taj novac Hrvatska je mogla početi koristiti znatno ranije, no nije jer je prethodna Vlada propustila usvojiti PGO koji je preduvjet za korištenje EU sredstava", navode u Ministarstvu. Lidija Runko Luttenberger upozorila je i da je "Ministarstvo u posljednje vrijeme izloženo pritiscima pojedinih interesnih skupina koje zastupaju svoje vlastite partikularne interese na uštrb građana".

Nesklad između sudionika javnog izlaganja postao je očit kad se novinarima obratio Mladen Jozinović, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom SZ Hrvatska i voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom u RH, optuživši Ministarstvo za prekoračivanje ovlasti. "Javni uvid tih stotina stranica materijala kojima se izbacuju centri za gospodarenje otpadom traje svega osam dana, a od čega su dva dana vikenda i dva državna praznika! Zapravo se tu radi se o nacrtu plana koji je postavio još ministar Mihael Zmajlović, ali on ga se kao tehnički ministar nije dao pred vladu. Čudim se kako ministar Slaven Dobrović ima hrabrosti stavljati PGO na sjednicu vlade nakon javnog uvida, pogotovo što je riječ o velikom financijskom problemu za državu- u travnju smo dobili drugo pismeno upozorenje koja će nam EU do kraja godine zamrznuti 460 mil. eura, pa je pod tim strahom ministar kompletno promijenio plan i sada želi  gasiti centre za gospodarenje otpadom.

Iako su starim planom bile odobrene 22 milijarde kuna, Dobrović sada tvrdi da se to može riješiti za pet milijardi. Nije mi jasno kako se to može građanima oduzeti 17 milijardi kuna na temelju akademskog zaključka da se to može i jefitinije. Krenuli smo u ovaj posao prije 15 godina i ne možemo preko noći mijenjati smjer. Ovako radikalan zaokret nema bankarske garancije, a ministar ničim osim osobnim integritetom ne jamči, baš poput profesora na fakultetu. Upitna je i navodno podrška EK, na koju se pozvao na sjednici vlade. Ovo je sve skupa jako neozbiljno i nadam se da ovaj nacrt neće na uži kabinet vlade.  A ako taj podzakonski akt ipak prođe, spremamo tužbe; zasad lobiramo preko HGK, HUP i Hrvatske zajednice županija i imamo njihovu podršku. Bojim se da jedinice lokalne samouprave nisu svjesne što se tim aktom najmerava napraviti i da će njihova komunalna društva postati okosnica sustava.

Dobrović ne poštuje ni zakon niti ustav, on subjektivno odlučuje koji su centri navodno u visokoj fazi pripremljenosti a koji nisu i zato Grupacija priprema tužbe protiv vlade. Nevjerojatno je da nam Fond za zaštitu okoliša prvo financira izradu projektne dokumentacije, mi izaberemo tko će ih napraviti u postupku javne nabave i sada se taj rad baca u vodu. Želi se podzakonskim aktom narediti građanima da tri četvrtine razgradivog obrada primarno recikliraju sa kućnim kompostiranjem, što je neprihvatljivo", rekao je Jozinović, optuživši potom ministra da "posljednja četiri mjeseca stigmatizira trgovačka društva za osnivanje regionalnih centara, a koje su županije osnovale sukadno zakonu o gospodarenju otpadom, te opstruira njihov rad".

Od planiranih centara za gospodarenje otpadom (CGO) izgrađeni su Kaštijun i Marišćina, koje je sufinancirala država i još uvijek ih nije predala županijskim tvrtkama na upravljanje. CGO Šibenik se gradi a Zadar je u procesu odobravanja. Kako kaže Jozinović, nije jasna sudbina centara u Dubrovniku, Lečevici kod Splita i Karlovcu, pa čak ni centra za četiri županije SZ Hrvatske kojeg vodi, iako se taj CGO nalazi na listi strateških investicija, a na 70 milijuna eura vrijednom tenderu prijavilo se desetak zainteresiranih tvrtki.

"Otpad se ne može zbrinuti bez CGO-a. Ako je dozvolio jedan centar, ministar ih mora dozvoliti sve, pogotovo jer su porezni obveznici u njih preko svojih županija uložili 20 milijuna eura. Imamo izrađene studije utjecaja na okoliš, lokacijske dozvole, a ako sada dođe do tako radikalnog zaokreta sve se vraća nazad, na županijske skupštine i opet moramo braniti odabrane lokacije… Prisjetimo se da je ministrica Marina Dropulić obilazila lokacije u pratnji specijalne policije. Mi smo već godinama gromobrani sustava i uspjeli smo da sve te lokacije za gospodarenje otpadom postanu prihvaćene, a sada nas se vraća na početak", kaže Jozinović.

"Dobrovićev plan je floskula, on nema financijsku osnovu, to je algoritam bez brojki. Njegova je mantra da će ovako biti jeftinije ali nitko nije izračunao koliko stoji realizacija takvog plana i na kraju će biti skuplje. Naime, pitanje je tko će kupiti proizvod dobiven recikliranjem ako je preskup. Već imamo slučajeve u nekim općinama da tona plastike koju dobiju recikliranjem košta 750 kuna, njena tržišna vrijednost je 100 kuna, a istovremeno država mora platiti radnike koji recikliraju. Nije objašnjeno niti što će biti s otpadom koji nije kvalitetan reciklat. Njega ćemo samo gomilati na deponijima", prokomentirao nam je Sven Müller, donedavni čelnik FZOEU.  

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’