Novu smo godinu otvorili s prosječnom plaćom koja je bila svega 21 kunu ispod 7000 kuna, tako da bi sljedećih mjeseci Hrvatska mogla s prosječnim primanjima probiti magičnu granicu od 7000 kuna neovisno o problemima s koronom, piše u subotu Večernji list.

Prosječna neto plaća od tisuću eura, koja se često spominjala u prethodnim izbornim kampanjama, mogla bi se dosegnuti za dvije godine. Prosječna siječanjska neto plaća bila je 6979 kuna, što je 183 kuna više od primanja na početku 2020. godine. U izračun prosječne plaće nisu uključeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, već samo 1,3 milijuna zaposlenih u tvrtkama i javnim ustanovama!

Na godišnjoj razini plaće su porasle 3 posto, i to u godini rekordnog pada BDP-a većeg od osam posto. Prosjek, dakako, skriva brojne razlike, pa tako i činjenicu da je svaki deseti zaposleni u državi u siječnju zaradio manje od 3792 kune neto, a dodatnih 130 tisuća zaposlenih zarađivalo je između 3793 do najviše 4179 kuna. Bez ljudi koji rade u obrtu, poljoprivredi ili su samostalne profesije, trenutačno, dakle, 650 tisuća zaposlenih zarađuje manje od 5862 kune, koliko je u siječnju bila medijalna plaća.

Za rast prosječnih plaća u prošloj godini najzaslužnija je država, koja je i najveći poslodavac stotinama tisuća zaposlenih u zdravstvu, obrazovanju i javnoj upravi.

projekt

Prvi na svijetu će testirati četverodnevni radni tjedan

Najveći rast plaća na godišnjoj razini bio je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi gdje su u godini dana primanja skočila gotovo 13 posto, dakako više u zdravstvu nego u socijali. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenih u zdravstvu porasla je u godinu dana za nešto više od 1200 kuna i to s 8577 kuna u siječnju 2020. na 9809 kuna u siječnju 2021.

Osim povećanja osnovice, jedan od razloga za taj skok može biti i smanjenje poreznih stopa od početka ove godine s 24 na 20 posto i 36 na 30 posto koje se najviše osjetilo na većim plaćama. Samo za siječanj u odnosu na prosinačke plaće zdravstvo je odskočilo za 500 kuna.

Inače, gleda li se šire, prosječne neto plaće veće od 10 tisuća kuna ima nekoliko grupacija kao što su farmaceutska industrija, proizvodnja koksa, vađenje sirove nafte, zračni prijevoz, telekomunikacije, računalno programiranje, financijska industrija te zaposleni u znanstvenom istraživanju. Struktura plaća pokazuje da je za mjesec siječanj neto plaće veće od 10.900 kuna primilo 130.000 zaposlenih u zemlji, s tim što većina od njih vjerojatno radi u spomenutim djelatnostima i branšama, donosi Večernji list.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života