Komorin skraćeni prikaz stanja u graditeljstvu pokazuje da se u prvih devet mjeseci 2014. vrijednost izvršenih radova smanjila za 8,4%, te da hrvatsko graditeljstvo i dalje nije pronašlo izlaz iz duboke krize.

Broj radnika u graditeljstvu  u prvih devet mjeseci prošle godine smanjio se za oko 44,5% , odnosno za oko 35 tisuća, dok su pravni subjekti s područja graditeljstva i dalje u vrhu po nelikvidnosti i gubicima. To su najnoviji podaci o dubokoj krizi ovog sektora koje je HGK objavila u skraćenom prikazu stanja u hrvatskom graditeljstvu  u razdoblju od siječnja do rujna 2014. Inače, prema statističkim podacima, u proteklih šest godina graditeljstvo se smanjilo za 48 posto, i kako iz HGK navode, jedini statistički pokazatelj koji konstantno raste jest broj pravnih osoba – ovaj rast iznosi 5,1%. 

U navedenom skraćenome prikazu ističe se smanjivanje vrijednosti izvršenih radova:  od  siječanja do rujna 2014. ono je manje za 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2013., te iznosi oko 12,5 milijardi. HGK očekuje se da će 2014. ukupni prihod u graditeljstvu iznositi 36 milijardi. U tom je razdoblju ukupni broj zaposlenih u graditeljstvu pao  za 6,1 posto, dok je prosječna mjesečna plaća realno porasla za 0,7 posto (usporedba rujan 2014. s rujnom 2013. godine). 

Stanje u prvih devet mjeseci 2014. pokazuje da hrvatsko graditeljstvo i dalje nije pronašlo izlaz iz duboke krize. Loše rezultate generira pad opsega i vrijednosti radova glavnih investicijskih aktivnosti, posebice javnog sektora, kao što su prometna infrastruktura, radovi na komunikacijskim i energetskim vodovima te složenim industrijskim građevinama. Sve navedeno ubraja nas među dvije-tri države članice EU koje u svim ovogodišnjim mjesecima bilježe pad građevinske aktivnosti.

"Osim uklanjanja administrativnih barijera i stvaranja poduzetničke klime, na kojima država radi, nužno je pokrenuti nove investicije i u javnom i u privatnom sektoru, intenzivno poticati izvoz graditeljstva i korištenje EU fondova. Proračunske štednje i niska razina investicija javnog sektora neće donijeti ništa pozitivnog ni hrvatskom graditeljstvu ni gospodarstvu", mišljenja je direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Damir Percel.
Inače,  najviše su se gradile zgrade (43,2 posto), dok se 56,8 posto odnosi na ostale građevine. Prema vrsti građevine, najzastupljenija je prometna infrastrukutra (39,2 %), slijede nestambene zgrade (32,7%), cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi (14,2 %), stambene zgrade (10,5%) te složene konstrukcije u industriji (1,9%).