Prije desetak dana Uprava i sindikati u Vupiku sklopili su s osječkom tvrtkom Žito sporazum o suradnji i partnerstvu na predstojećem javnom natječaju za privatizaciju tog posljednjeg velikog državnog agrokombinata. Potom su, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, Vladi i Hrvatskom fondu za privatizaciju uputili prijedlog modela kako bi natječaj trebao izgledati. U prijedlogu je preciziran iznos dionica koji bi bio ponuđen, cijena od 1 kune za sve dionice i popust od najmanje 99 posto za nepodmirene obveze tvrtke prema državnim vjerovnicima.

Siromašni radnici
“Kao plod višegodišnje suradnje odlučili smo se za ovakav model privatizacije jer naši radnici nemaju novca da sami kupe dionice, pa ako Žito bude izabrano na natječaju, oni bi otkupili svih 87 posto dionica i odmah na radnike bez naknade prenijeli kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu”, tim riječima pojasnio je direktor vukovarskog poljoprivrednog kombinata Zoran Mudri netom sklopljeno partnerstvo za privatizaciju Vupika s Markom Pipunićem, vlasnikom Žita. Pipunić pak godinama pokazuje interes za kupnju te tvrtke iako se na dosadašnja tri kruga privatizacije nije nijednom javio s konkretnom ponudom. Budući da je riječ o privatizaciji posljednjeg poljoprivrednog kombinata iz državnog portfelja, ne čudi da se taj poduzetnik aktivno priprema za dugoočekivanu prodaju Vupika. Poznato je i da nije jedini interesent (objavu natječaja među ostalim čekaju i Agrokor, Granolio i Viro), a zbog globalne krize očekuje se da bi privatizacija u tom sektoru konačno mogla privući i inozemne ulagače. Problem je što uvjete i model privatizacije ne postavljaju Vlada i HFP, nego Uprava i sindikat u dogovoru sa strateškim partnerom, što pokazuje koliko je Vladino izbjegavanje odgovornosti za privatizaciju dovelo do apsurda taj proces u Hrvatskoj. Sam sporazum, koji su potpisali Pipunić, Mudri, te sindikalci Jovica Živanović i Đuro Biki, pravno nema obvezujući karakter. Nije to prvi put da se sindikati u Hrvatskoj povezuju s potencijalnim kupcima tijekom procesa privatizacije, no prvi se put događa da menadžment i sindikat u tako formalnom dogovoru s potencijalnim kupcem definiraju sam model i uvjete natječaja i traže od Vlade da se njime rukovodi.

Zajednički pothvat
Sporazum o zajedničkom poduhvatu otkupa dionica primjerice predviđa i “da se zajednički zahtijeva od HFP-a da Žitu, kao nositelju zajedničke ponude, omogući posebne pogodnosti”. Konkretno, navodi se da Fond i Vlada moraju Žitu jamčiti da će kod preuzimanja tvrtke dobiti maksimalan popust od 99 posto za nepodmirene obveze Vupika prema državnim vjerovnicima, zajednički će se tražiti prijenos svih dionica iz portfelja Fonda za 1 kunu, a potom će bez naknade Žito na radnike prenijeti kontrolni paket. Time se de facto od Vlade traži i poništenje prethodnih odluka kojima je kontrolni paket izdvojen i izuzet od prodaje. Partneri za preuzimanje Vupika od HFP-a i Vlade traže da požure s objavom samog natječaja. U HFP-u odgovaraju kako još ne raspolažu terminom za natječaj.

Prodaja Vupika

Prvi krug
Temeljni kapital vukovarskog agrokombinata procijenjen je na 563 milijuna kuna. Na prvom nultom natječaju u kolovozu 2006. godine tvrtka je nuđena po početnoj cijeni od 441,26 milijuna kuna za paket od 77,57 posto dionica. Obveze su tada bile veće od 230 milijuna kuna, od čega prema državi 24 milijuna kuna.

Drugi krug
U drugom je pokušaju prodaje u prosincu 2006. nuđeno je 59,73 posto dionica Vupika za 237,87 milijuna kuna, odnosno uz diskont od 30 posto, a obveze tvrtke tada su prelazile 292 milijuna kuna. U ožujku 2007. gdoine Vupik je ponuđen pod posebnim uvjetima. Premda to obično podrazumijeva prodaju za jednu kunu uz preuzimanje svih dugova, u slučaju Vupika istaknuta je snižena cijena zbog velikog interesa među investitorima i činjenice da tvrtka nije zrela za stečaj.

Treći krug
Fond je tražio najmanje 70,56 milijuna kuna za paket od 62,02 posto dionica, no Viro i Granolio, koji su jedini otkupili ponudbene dokumentacije, nisu na koncu dostavili konkretne ponude.

Površina zemljišta
Vupik inače obrađuje 7,5 tisuća hektara zemlje, pod voćnjacima i vinogradima je dodatnih 300 hektara, a ima i značajnu stočarsku proizvodnja. U poduzeću je zaposleno 905 radnika.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske