Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Petnaest hotelskih tvrtki čeka novi zakon o privatizaciji i otpis dugovanja

Autor: Marija Brnić
25. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Većini od 15 neprivatiziranih turističkih tvrtki narasle obveze gotovo dosežu temeljni kapital poduzeća, a u Ministarstvu turizma ističu da vrijeme ne treba biti glavni kriterij u privatizaciji turističkog portfelja, nego kvalitetna priprema i izbor partnera

Radna skupina za privatizaciju opatijskih Liburnia Riviera Hotela, crikveničkog Jadrana i rapskoga hotelskog poduzeća Imperial konačno će se prvi put sastati ovog tjedna. To naravno ne znači da će se odmah zauzeti stavovi o privatizaciji tih tvrtki, te da će ti procesi skoro krenuti kao što se najvjerojatnije isto neće dogoditi ni u slučaju preostalih desetak tvrtki u kojima država ima većinske ili znatne vlasničke udjele. Prvi razlog je što se u pravilu privatizacijski procesi ne događaju sredinom turističke sezone, no drugi, ujedno i važniji, razlog jest činjenica da većina hotelskih kuća, pa čak i nekoliko njih za koje se, po odlukama Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, pripremaju javni natječaji za prodaju većinskih dioničkih paketa čeka donošenje novog Zakona o privatizaciji te realizaciju najave Ministarstva financija o otpisu dugovanja prema proračunu za državna poduzeća. Iako se njegovi detalji već mjesecima javno prepričavaju, budući Zakon o privatizaciji još nije ugledao svjetlo dana kao prijedlog Vlade, a može se očekivati i da će taj materijal potaknuti burne rasprave o privatizaciji kada on dođe u parlamentarnu proceduru, što sve opet povlači zaključak da će privatizacije po novim pravilima još neko vrijeme biti stavljene na čekanje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Program MF-a
S druge strane, nije poznato ni u kojoj je fazi famozni otpis dugovanja državi, pa čak ni hoće li ga Ministarstvo financija provoditi kao program ili će biti izrađen poseban zakon kao što je najavljivao ministar Ivan Šuker. Ipak, iz razgovora s mnogim čelnicima neprivatiziranih turističkih tvrtki vidljivo je da sudbinski računaju na oba propisa. U toj su situaciji, nažalost, većina od petnaest neprivatiziranih turističkih tvrtki, prije svega Hoteli Podgora, Hoteli Živogošće, Hoteli Plat i Hoteli Maestral, te Imperial i kontinentalni turistički portfelj ZRC Lipik i Bizovačke toplice, čije narasle obveze gotovo dosežu temeljni kapital poduzeća. U hotelskim kućama HTP Orebić, te Živogošću i Podgori još su lani na temelju odluke Upravnog odbora HFP-a započeti procesi financijske konsolidacije, i to prodajom određenih nekretnina. Iz razgovora s čelnicima tih tvrtki samo je u HTP-u Orebić taj proces uspješno proveden iako još, kako kaže predsjednik Uprave Ante Mrgudić, kupac Rathaneuma, jednog od tri hotela tvrtke, nije uplatio 48,5 milijuna kuna. Riječ je o Dubrovačkoj investicijskoj grupi koja za uplatu ima još desetak dana, a u Orebiću vjeruju da će tim sredstvima ne samo konsolidirati tvrtku, čije obveze iznose oko 30 milijuna kuna, nego će i obnoviti preostale objekte i povećati njihovu kategorizaciju.

Radna skupina za privatizaciju opatijskih Liburnia Riviera Hotela, crikveničkog Jadrana i rapskoga hotelskog poduzeća Imperial konačno će se prvi put sastati ovog tjedna. To naravno ne znači da će se odmah zauzeti stavovi o privatizaciji tih tvrtki, te da će ti procesi skoro krenuti kao što se najvjerojatnije isto neće dogoditi ni u slučaju preostalih desetak tvrtki u kojima država ima većinske ili znatne vlasničke udjele. Prvi razlog je što se u pravilu privatizacijski procesi ne događaju sredinom turističke sezone, no drugi, ujedno i važniji, razlog jest činjenica da većina hotelskih kuća, pa čak i nekoliko njih za koje se, po odlukama Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, pripremaju javni natječaji za prodaju većinskih dioničkih paketa čeka donošenje novog Zakona o privatizaciji te realizaciju najave Ministarstva financija o otpisu dugovanja prema proračunu za državna poduzeća. Iako se njegovi detalji već mjesecima javno prepričavaju, budući Zakon o privatizaciji još nije ugledao svjetlo dana kao prijedlog Vlade, a može se očekivati i da će taj materijal potaknuti burne rasprave o privatizaciji kada on dođe u parlamentarnu proceduru, što sve opet povlači zaključak da će privatizacije po novim pravilima još neko vrijeme biti stavljene na čekanje.

Program MF-a
S druge strane, nije poznato ni u kojoj je fazi famozni otpis dugovanja državi, pa čak ni hoće li ga Ministarstvo financija provoditi kao program ili će biti izrađen poseban zakon kao što je najavljivao ministar Ivan Šuker. Ipak, iz razgovora s mnogim čelnicima neprivatiziranih turističkih tvrtki vidljivo je da sudbinski računaju na oba propisa. U toj su situaciji, nažalost, većina od petnaest neprivatiziranih turističkih tvrtki, prije svega Hoteli Podgora, Hoteli Živogošće, Hoteli Plat i Hoteli Maestral, te Imperial i kontinentalni turistički portfelj ZRC Lipik i Bizovačke toplice, čije narasle obveze gotovo dosežu temeljni kapital poduzeća. U hotelskim kućama HTP Orebić, te Živogošću i Podgori još su lani na temelju odluke Upravnog odbora HFP-a započeti procesi financijske konsolidacije, i to prodajom određenih nekretnina. Iz razgovora s čelnicima tih tvrtki samo je u HTP-u Orebić taj proces uspješno proveden iako još, kako kaže predsjednik Uprave Ante Mrgudić, kupac Rathaneuma, jednog od tri hotela tvrtke, nije uplatio 48,5 milijuna kuna. Riječ je o Dubrovačkoj investicijskoj grupi koja za uplatu ima još desetak dana, a u Orebiću vjeruju da će tim sredstvima ne samo konsolidirati tvrtku, čije obveze iznose oko 30 milijuna kuna, nego će i obnoviti preostale objekte i povećati njihovu kategorizaciju.

Strateški partner
U preostala dva poduzeća pak nije provedena prodaja pojedinih objekata za namirenje obveza. U Živogošću kažu kako se od te opcije odustalo, te da se priprema prospekt za natječaj na kojem će se prodavati tvrtka, a optimistični su da će do toga doći već u drugom polugodištu. Obveze Živogošća iznose oko 14 milijuna eura i u toj tvrtki nadaju se otpisu dijela koji se odnosi na državu, a pogotovu stoga što zaposlenici namjeravaju “zajedno sa strateškim partnerom” doći do većinskoga dioničkog paketa. Ni direktor Hotela Podgora Lukša Kokić nije siguran u kojem se pravcu dalje razvija privatizacija tog poduzeća. Uprava, kojoj je na čelu, predlagala je određene varijante izdvajanja i prodaje nekretnina, no nisu ocijenjene zadovoljavajućima, pa će se, po svemu sudeći, i u tom slučaju ići na prodaju dionica. i oni čekaju donošenje novog zakona o privatizaciji kao i akciju otpisa duga koji ukupno iznosi 70 milijuna kuna, a gotovo polovica tog iznosa dug je državi. I u Imperialu s Raba spremno čekaju novi zakon o privatizaciji. Još su lani uputili državi prijedlog podjele poduzeća, pri čemu bi radnici do dionica došli ustupanjem dijela nekretnina očišćenih od svih tereta. Taj model u Ministarstvu turizma smatraju zanimljivim te će ga razmotriti u okviru radne skupine za tri hotelske tvrtke Primorsko-goranske županije. Znatno složeniji je slučaj crikveničkog Jadrana, u kojemu financijska konsolidacija prodajom nekretnina nije rezultirala očekivanim financijskim ozdravljenjem poduzeća. Naprotiv, to je danas i po ocjeni pomoćnika ministra turizma Roberta Pendea, koji je ujedno i član Nadzornog odbora Jadrana, jedno od najlošije stojećih turističkih poduzeća, kako u pogledu financijske situacije tako i pogledu stanja objekata od kojih neki u sadašnjem stanju teško da će moći biti u funkciji još koju sezonu. Upravo je imenovan novi menadžment u Jadranu, no za bilo kakav napredak presudno će biti sagledavanje mogućnosti za konsolidaciju financija te tvrtke, čije obveze premašuju 300 milijuna kuna, a više od polovice odnosi se na državu. Neke dioničke pakete iz turističkog portfelja, poput dubrovačkog poduzeća Belvedere ili Hotela Baška, prodavat će se najvjerojatnije na burzi. Premda u gotovo svim navedenim poduzećima najavljuju kako žele sudjelovati u vlasničkom preuzimanju tvrtki programima ESOP-a i MBO-a, takva stremljenja u mnogima su, čini se, ipak daleko od stvarnosti.
“Dio poduzeća nije u mogućnosti provesti takve modele zbog njihove financijske i tržišne pozicije. Čak i kada bi država imala mogućnosti sanirati njihove obveze, otvara se pitanje perspektive tih tvrtki bez značajnijih ulaganja za koja radnici neće imati mogućnosti, kaže Pende, dodajući da će se iz tog razloga, i nakon donošenja novog zakona, vjerojatno za mnoga turistička poduzeća ipak tražiti strateški partner.




Dodatni problem je i što bi se forsiranjem ESOP-a pod svaku cijenu umanjila atraktivnost državnog portfelja koji bi uglavnom pao ispod 50 posto pa bi se za njega teže našlo kupca. Pende naglašava kako to ne znači zazor od ESOP-a, a ilustrira i da je taj model u turizmu iznjedrio nekoliko uspješnih primjera poput Jadranke s Malog Lošinja i Zatona u Zadru. No jednako tako dobrih primjera ima i u slučaju privatnih vlasnika, pa zaključuje da će se svakom daljnjem privatizacijskom procesu pristupati zasebno, uvažavajući specifičnosti svakoga pojedinačnog slučaja. U ovoj godini, dakle, u sektoru najatraktivnijem za ulagače neće biti značajnijih privatizacijskih procesa, a više će se posvetiti pozornosti sređivanju preostalih tvrtki i njihovu pripremu za privatizaciju u kojoj je nakon te faze realno očekivati i drukčije vrijednosti. Pomoćnik ministra turizma ističe da vrijeme i ne treba biti glavni kriterij u privatizaciji turističkog portfelja, nego kvalitetna priprema i izbor pravog partnera. Ni financijske institucije koje nas prate ni Europska unija ne pritišću nas da te procese moramo brzo provesti, napominje pomoćnik ministra turizma Pende.

Problem Liburnia Riviera Hotela

Što se Liburnia Riviera Hotela tiče, situacija je mnogo kompliciranija iako je u tom poduzeću financijska konsolidacija prodajom nekretnina uspjela. Kočnica za njezinu privatizaciju spor je s SN Holdingom koji je pokrenuo novi proces protiv države nakon lanjske afere i propasti nagodbe kojom je nakratko dobio vlasništvo nad LRH-om. Taj će slučaj uvelike odrediti i kontekst u kojemu će radna skupina Vlade tražiti rješenje za privatizaciju opatijske hotelske kuće, kao i traženje konsenzusa države i grada vezano uz njegove zahtjeve. Ključno je, napominje Pende, voditi računa da svako rješenje jamči da će tvrtka ostati čvrsto i respektabilno poduzeće kakvo zahtijeva elitna turistička destinacija u koju stasava Opatija.

Javno-privatno partnerstvo za HTP Korčula

Za ulazak privatnoga kapitala u HTP Korčula već je gotovo godinu dana izvijesno da će se to dogoditi kroz javno-privatno partnerstvo, no kako će taj oblik biti uređen u novom zakonu o privatizaciji, to će i taj proces u Korčuli još neko vrijeme mirovati. JPP je, pojašnjava Pende, za to poduzeće najbolji model jer je riječ o velikom sustavu čija prodaja praktično znači prodaju destinacije. Razbijanje u više poduzeća, kako su procijenili u Ministarstvu turizma i HFP-u, ne bi privuklo kvalitetne ulagače jer je riječ o udaljenom otoku pa je za prodaju kapaciteta važna veličina brojki.

Autor: Marija Brnić
25. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Neradom su pojeli sami sebe i sada ih trebamo pokrivati iz teško zaređenih poreznih davanja. Strašno! [smiley5]

“Otpis dugovanja” kriminal je na državnoj razini. Neka onda otpišu sve dugove svim dužnicima u državi i svatko neka troši koliko mu se svidi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close