Europska se unija nalazi u ozbiljnoj institucionalnoj krizi kao i krizi povjerenja, ali unatoč tome želi vidjeti Hrvatsku u svom članstvu, kazao je prekjučer u Zagrebu njemački veleposlanik Hans Jochen Peters, čija zemlja predsjeda Unijom. “EU je u dvostrukoj krizi zbog odbijanja ustava te pada povjerenja u EU, odnosno njezine mogućnosti da se nosi s problemima globalizacije”, rekao je Peters u Europskom domu u Zagrebu govoreći o prioritetima njemačkog predsjedanja. Ustavna kriza nastala je nakon odbijanja referenduma o Francuskoj i Nizozemskoj 2005. godine, a glavni cilj njemačkoga predsjedanja je pridonijeti rješavanju te krize, istaknuo je veleposlanik. Njemačka do kraja svoga predsjedanja na ljeto treba donijeti smjernice za rješavanje tog problema. “Sve će se odvijati u povjerljivim konzultacijama s ostalim članicama EU da vidimo što se može spasiti od postojećeg ustava kako bismo uspjeli zadobiti potporu Francuza i Nizozemaca, a krajem lipnja vidjet će se koliko smo u tome bili uspješni”, kazao je.Peters je još jedanput podsjetio kako je problem ustava EU i u hrvatskom interesu zbog dobro poznate situacije s Ugovorom iz Nice koji kaže kako se Unija nakon broja od 27 članica više ne može širiti, što je popunjeno ulaskom Bugarske i Rumunjske 1. siječnja ove godine. Na inzistiranje okupljenih je li ulazak Hrvatske ipak moguć i bez ustava, veleposlanik je rekao da je moguće primijeniti i neka druga rješenja kako bi Hrvatska postala 28. članicom bloka. “Međutim, dajte nam vremena da riješimo ovo pitanje, polazimo s pozicije da je moguće riješiti ovaj problem”. Što se tiče hrvatskih pristupnih pregovora, Peters je ocijenio kako su oni na dobrom putu te da u tom smislu ne očekuje nikakve negativne ili dramatične razvoje događaja. “Nadamo se da ćemo do kraja našeg predsjedanja moći reći da smo Hrvatsku otpratili dobar dio njezina puta u EU”.Pored ustava, drugo najvažnije pitanje njemačkog predsjedanja Europskom unijom je energetika, što je osobito dobilo na značenju nakon nedavnog spora između Rusije i Bjelorusije zbog naftovoda Družba. “Europska komisija i njemačko predsjedništvo EU iznijeli su niz prijedloga koje treba objediniti i pretočiti u zajednički akcijski plan o energetici koji treba pomiriti stroge propise o tržišnom natjecanju, zaštitu okoliša i jamčiti sigurnu opskrbu energijom”, rekao je.Govoreći o vanjskoj politici Unije, odbacio je mogućnost da blok dade kompenzaciju Srbiji nakon gubitka Kosova, što izaziva određenu zabrinutost zbog moguće destabilizacije tzv. zapadnog Balkana. “Kompenzacije su bile dio politike velikih sila u 19. stoljeću, ali u 21. stoljeću dominantni pojmovi su suverenitet i demokracija”, drži Peters.