Pet godina nakon ulaska Hrvatske u NATO, danas je jasnije nego ikada, a to potvrđuju recentni događaji, da NATO ima svoj razlog postojanja, složili su se u ponedjeljak čelnici hrvatske države u Saboru na svečanom obilježavanju pete obljetnice hrvatskog članstva u toj organizaciji.

"Danas je NATO organizacija za koju se još jučer postavljalo pitanje je li još potrebna. Ali danas se vidi da postoji njen 'raison d'etre'", rekao je u govoru premijer Zoran Milanović, misleći pritom na stanje u Ukrajini i ruske poteze.

"Rusija nam nije neprijatelj niti je želimo gledati na taj način", rekao je, ali je ona prekršila pravila "što smatramo neprihvatljivim". Međutim, naglasio je Milanović, "to ne zatvara prostor suradnji i dijalogu".

Na događaje u Ukrajini osvrnuo se u svom govoru i predsjednik Ivo Josipović koji je kazao da oni pokazuju koliko je važnije biti u NATO-u nego izvan njega.

Članstvo u NATO-u nudi "nadu slobode i demokracije", odnosno da te vrijednosti nikad ne budu ugrožene. "Ali realitet je nešto drugo. Recentni primjer koji se dogodio u Ukrajini pokazuje koliko je bolje biti u NATO-u nego izvan njega", kazao je predsjednik Josipović.

Vrijednosti NATO-a, i one koje je potrebno ispuniti da bi se u njega ušlo, i one koje sam Savez brani, istaknuli su i Milanović i Josipović i predsjednik Sabora Josip Leko.

Hrvatska je morala pokazati da bi je primili u NATO da poštuje temeljne standarde i vrijednosti poput zaštite ljudskih prava, vladavine prava i pravne države, kao i da je njezino ponašanje predvidljivo, naglasili su predsjednici države, vlade i Sabora.

"Kada počnete … ukidati prava, izmišljati nove stvari, radite veliku nepravdu. Manje je zlo mijenjati porezne stope svake godine nego temeljna ljudska prava. Da smo se ponašali onda kao što se ponašamo sada glede prava manjina ne bi nas primili u NATO", naglasio je Milanović.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

NATO danas osigurava mir, granice i perspektivu, a vrijednosti na kojima počiva organizacija pokazale su se vrlo isplativima, kazali su hrvatski čelnici. NATO se ne zasniva samo na vojnoj suradnji nego i na političkoj te sve više i na temeljnim vrijednostima, ističu.

"Hrvatska je u zadnjih pet godina dobila od NATO-a dobila više nego što se nadala. Mi smo postali članica jedne takve organizacije koja nudi i osigurava mir, granice i perspektivu. Dobili smo u materijalnom i političkom smislu a najviše smo dobili na perspektivi", rekao je Leko.

Milanović je također naglasio da je Hrvatska sretna da može biti "dio biranog društva, najboljeg društva". "Mi smatramo da tamo pripadamo jer je to nešto u što vjerujemo i što je vrijedno", naglašava predsjednik vlade.

NATO je za Hrvatsku prije svega jedno od jamstva slobode, "da neće biti te sile koja će joj slobodu ugroziti", ali članstvo je i obveza, rekao je predsjednik Josipović.

NATO je velik i važan politički i vojni faktor u svijetu, ali ne smije se podcijeniti uloga malih članica, dodao je predsjednik. "Hrvatska po svojim tehničkim, brojčanim kapacitetima zasigurno ne spada u velike zemlje koje svojim dopirinosom nose temelje NATO saveza, ali doprinos malih i srednjih zemalja nitko i nikada ne smije podcijeniti", rekao je Josipović, dodajući kako je posebno ponosan na hrvatsku komponentu NATO snaga u Afganistanu.

Leko je u svom govoru naglasio da Hrvatska ima povećanu odgovornsot prema susjedima, posebno BiH.

Važnost sigurnosti u regiji ističe i Josipović. "Hrvatska je kao zemlja jugoistoka Europe, zemlja srednje Europe, zemlja Mediterana zasigurno u jednom posebnom položaju. Nažalost, naš dio Europe nije sasvim konsolidiran, ni u političkom ni u sigurnosnom smislu i naše članstvo u NATO savezu zasigurno doprinosi tome da naša pozicija bude bolja i čvršća i da s optimizmom možemo gledati daljnji razvoj Hrvatske", rekao je predsjednik države.