Najnovija mjera HNB-a, kažnjavanje banaka koje kamatu na kredite vežu uz euribor i libor, a ne mogu dokazati da su im troškovi s njima povezani, podijelila je stručnjake.

Premda nitko ne spori da su si odabirom euribora umjesto nacionalne referentne stope same otvorile pandorinu kutiju rizika, dio stručnjaka čak i unutar središnje banke drži da bi novo regulatorno zatezanje u potpunosti moglo zatrti sramežljive pokušaje rasta kredita. Poput glavnog supervizora Damira Odaka, i analitičar Velimir Šonje smatra da nije riječ o penalizaciji nego o normalnoj regulaciji kapitala kod nerazmjera aktive i pasive, no ističe da ipak treba gledati šire. "Kao i kod valutno induciranoga rizika, kada se ispravno procijenilo da slabljenje kune može dovesti do 'induciranja' kreditnog rizika neplaćanja, slično je i sada. Ako euribor ili libor poraste, bankama će narasti neto prihod, no to je samo privremeno jer je za očekivati da će dio klijenata doći u problem otplate nakon rasta kamatnih stopa", kaže Šonje, ističući da regulator ne planira uvesti dodatni kapitalni zahtjev na sve takve kredite, već samo one s otvorenom kamatnom pozicijom.

Dok Odak poručuje da motivacija HNB-a nije zaštita klijenata od novog 'švicarca', Šonje kaže da se stvari ne mogu gledati izvan tog konteksta. Vezanje uz referentne kamate propisao je Zakon o potrošačkom kreditiranju iako to ne traži EU regulativa. "Mjeru HNB-a treba promatrati kao kolateralnu posljedicu prerigidnih propisa u odnosu na europske standarde i regulator sada nastoji eliminirati negativne posljedice ", kaže Šonje.