Hrvati s prosječnim dnevnim unosom u organizam 11,6 grama soli drže visoko treće mjesto među državama širega europskog prostora.

Na prva dva su Turci s 18 i Mađari s 15 grama. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje maksimalno pet grama soli u danu. U nacionalnoj strategiji o smanjivanju prekomjernog unosa soli stoji da se dnevna količina do 2020. mora smanjiti 20%, a pekarska industrija etiketirana je kao glavni krivac jer, ističu, s kruhom i pekarskim proizvodima unosimo 30-40 posto soli. Iako je Vindijina pekarnica Latica već smanjila udjel soli u svim svojim proizvodima, a na tom su tragu i Čakovečki mlinovi te Mlin i pekare iz Siska, direktor Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda Mijo Prgomet nezadovoljan je zbog "neargumentirane paljbe mjerodavnih koje su fokus usmjerile isključivo na pekarstvo".

Daleko iza nas su, kaže, godine kad smo jeli puno kruha, 80- 90 kg. Sada ga konzumiramo manje od europskoga prosjeka, 50-ak kg godišnje, dok je prosjek EU 53 kg, iznosi Prgomet. "Pekarstvo se optužuje da je trovač nacije, a istodobno se za pršut, kulen i ostale mesne delicije koje sadrže znatno veće udjele soli u Ministarstvu poljoprivrede i ostalim institucijama ističe da kod mesnih proizvoda smanjenje udjela kuhinjske soli nije moguće zbog specifične tehnološke uloge – sigurnosti", proziva Prgomet. Odrasla osoba na dan u organizam unese oko 12 gr soli, od čega se na kruh odnosi tek oko 2,2%,  tvrdi i upozorava:

"Smanji li pekarska industrija udjel soli na 1,8 pa i do 1,4%, ili kruh potpuno izbacimo s jelovnika, tko će i kako smanjiti golemi ostatak do preporučenih pet posto?" Smatra kako ovo nije atak samo na pekarstvo već i mlinarstvo i ratarstvo jer pekari koriste 90-95% sirovine s hrvatskih oranica. Nije, kaže, zagovornik teorija zavjere, no kako je svaki sedmi kruh iz uvoza te je sve izraženija promidžba bezglutenskih pekarskih proizvoda, također uvoznih i od brašna čija je cijena 10-15% skuplja od krušnog brašna, otvaraju se dvojbe o još jednom ciljanom udaru na domaće pekarstvo.  Uz ostalo, Hrvatska je tržište širom otvorila uvozu, a Mađari imaju kodeks koji uvjetuje 80% lokalnih proizvoda na policama trgovina.