Kad potkraj srpnja stupi na snagu Zakon o upravaljanju državnom imovnom, čiji je prijedlog upravo u hitnoj saborskoj proceduri, Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), kao nova ključna institucija u raspolaganju nekretninama i strateški važnim poduzećima, najavljuje i početak velikog posla izrade registra državne imovine.

Posao za koji će od državnog proračuna tražiti pet milijuna kuna, kako nam je potvrđeno u samom DUUDI-ju, obavljat će se dijelom vlastitim kadrovskim snagama, no i angažiranjem stručnjaka informatičke tehnologije, do kojih će doći javnim natječajem. Zakon nalaže kratak rok za ustrojavanje registra i njegovo stavljanje u funkciju: javnosti bi putem interneta svi "pojavni oblici državne imovine" trebali biti dostupni do 1. siječnja 2014. No, navedeni trošak, koji se za realizaciju tog projekta u DUUDI-ju spominje u prezentaciji Zakona za Vladu, posve je nepotreban. Iz Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) kojoj, zaživi li Zakon, slijedi gašenje, neslužbeno doznajemo kako je registar već napravljen.

Točnije, informatičari su AUDIO-u izradili aplikaciju za prihvat i pretraživanje podataka, a trebala bi konačno biti i javno dostupna putem internetskih stranica AUDIO-a do kraja godine, kada istječe i posljednji rok državnim institucijama za predaju podataka o imovini. Problemom na koji su iz Agencije više puta upozoravali Upravno vijeće jest slab odaziv državnih institucija za dostavu podataka. Potkraj prošle godine podatke je bilo dostavilo 78 obveznika registra, što je bila tek polovica onih kojima je to naložio zakon. U međuvremenu su i te brojke poboljšane, pa su u registar uneseni podaci o imovini 104 državna tijela i institucije. No, odaziv bi zasigurno bio bolji da nije slabe karike dosadašnjeg sustava: nepostojanja sankcija za odgovorne u "zaboravnim" institucijama. Novi zakon to bi korigirao, pa će, primjerice, sa 10 do 100 tisuća kuna biti sankcionirana trgovačka društva i javne institucije koje ne ispune obvezu dostavljanja informacija u registar, a od 1000 do 10 tisuća kuna kazne su za odgovorne osobe u njima.

To bi trebalo pridonijeti ozbiljnijem shvaćanju važnosti registra. Ostaje, međutim, nejasno je li potrebno zavlačiti ruku u ionako tanak državni proračun da bi se dobio registar koji se gradi već dvije godine. Službeno očitovanje iz AUDIO-a u vezi s registrom nismo dobili. Iz DUUDI-ja objašnjavaju kako trošak od pet milijuna kuna uključuje izradu programa u koji će se uključiti postojeći podaci i unositi novi, potom povezivanje registra s ostalim bazama podataka, poput zemljišnih knjiga i katastra, te javna objava i pretraživanje, kao i održavanje i unapređenje softvera registra.  U registar je, prema dostupnim nam podacima, dosad uneseno gotovo 326 tisuća nekretnina.

Najbrojnije su šume i šumsko zemljište (297 tisuća), slijede stambeni objekti (22,5 tisuća), poslovni prostori (2145), građevinsko zemljište (1778), te poljoprivredno zemljište (659). U evidenciji je i gotovo 1000 nekretnina javnog vodnog dobra, 836 nekretnina koje koriste tijela državne uprave, pet rezidencijalnih objekata i vila i 30 nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja suverenosti i obrane cjelovitosti RH. Država prema podacima iz popisa poslovnih udjela posjeduje dionice u 462 poduzeća i poslovne udjele u 238 tvrtki. Problem registra državne imovine, kao i sustava upravljanja njome, sve više, međutim, postaje uporna politika brisanja cijelog sustava i vraćanja na početak, stalna gradnja od temelja, umjesto da se sustav nadograđuje, a slabosti u njemu otklanja u hodu.