Klimatske promjene nisu borba s vjetrenjačama, problemi postoje i stvarni su, baš kao i rješenja. Europska unija stoga ima plan borbe, donosi stroge zakone, a krajnji cilj je učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. godine. To znači smanjenje ispuštanja štetnih plinova na nulu pa veliku ulogu u toj priči ima čisti prijevoz.
Naime, neki podaci kažu kako 24 posto ukupnih emisija dolazi od prometa, dok je na razini EU-a 72 posto od cestovnog prometa što u prvi plan stavlja važnost prelaska na električnu vožnju.
Interes raste
Na završnoj konferenciji “Vozimo EKOnomično” koju je organizirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavljeni su rezultati, ali i planovi ne bi li se vidjelo što i kako Hrvatska radi po tom pitanju. “Za energetski učinkovita vozila osiguran je 21 milijun eura za poduzetnike i obrtnike, a odobreno je sufinanciranje za oko 2500 vozila i to je samo nastavak poziva koje provodimo na tragu politike dekarbonizacije i e-mobilnosti”, kaže direktor Fonda Luka Balen pa dodaje da se mnogo ulaže i u druge aspekte zelene tranzicije jer u zadnjih nekoliko godina sufinancirano je gotovo 15 tisuća fotonaponskih ćelija na obiteljskim kućama za građane ne bi li im se omogućila jeftinija električna energija.
Najavio je kako će na jesen građanima biti dostupan i novi poziv vrijedan 20 milijuna eura za energetski učinkovita vozila i to u kombinaciji s punjačima te istaknuo da Fond programe sufinanciranja energetski učinkovitih vozila kontinuirano provodi zadnjih par godina te je do sada uloženo oko 63 milijuna eura za kupnju oko 11 tisuća vozila raznih kategorija.
“Svi ti programi pridonose smanjenju emisija CO2 i nižim troškovima, dostupnijem prijevozu, pridonose kvaliteti života građana, a posebice u urbanim sredinama. Interes raste iz godine u godinu i u tome pomažu sve ove mjere.”
Hrvoje Paver iz Hrvatske gospodarske komore dao je podatak kako je prodano 35 posto više e-vozila u prvih šest mjeseci ove godine nego prošle, dok je predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske (CVH) Goran Pejić dodao kako je 2025. u Hrvatskoj bilo 12.605 registriranih električnih vozila (EV). Usporedbe radi, 2014. su bila samo 74 u M1 kategoriji. Dodajmo i podatak da je prosječna starost e-automobila kod nas 3,6 godina, dok je opći vozni park u prosjeku star 12,3 godina.
“Električni automobili su počeli s četiri, pet tisuća kilometara godišnje, a prošle godine jedan je prošao sličan broj kilometara kao i auto na konvencionalni pogon. Po tome vidimo da se razbija fama o strahu hoćemo li negdje doći ili ne e-automobilom, a vlasnici se odlučuju ići i na dulje relacije s autom na električni pogon.”
Iako postoje poticaji, planovi, strategije, ljudi ipak i dalje imaju kočnicu kada je u pitanju odluka o prelasku na električno pa automobilist Juraj Šebalj kaže da za mnoge taj pomak nije lak.
“Elektrika je smjer kojim je autoindustrija trebala ići od početka pa bi svijet bio normalno mjesto, ali naučeni smo na benzin i sada se traži da to preskočimo. Ovo je najveći eksperiment u povijesti čovječanstva jer mijenjamo način života, ali ovo je i najljepše vrijeme auto novinarstva jer stalno nešto novo izađe van, zanimljivo je to gledati i pratiti”, kaže pa dodaje da i električni automobili dolaze do svog kraja jer iskoristivost elektromotora je 90 i nešto posto, a dalje ne ide pa je sada fokus na iskustvu u vožnji.
“Proizvođači pokušavaju iskustvo dotjerati do maksimuma, sve postaje predostupno. Uskoro će auto voziti sam i mi ćemo biti samo sudionici. Samovozeći automobili bit će revolucija koja je već došla, a ovi automobili za koje mislimo da su moderni, postat će nemoderni”, ističe Paver, dodajući kako smatra da benzin neće nikada umrijeti te da je pitanje gdje ćemo se voziti na struju jer ona je dobra za gradski promet, dok je međugradski već problem.
“Primjerice, kamioni na struju poskupljuju prijevoz i doći ćemo do granice gdje je struja isplativa, a gdje nije. Ako doma imate punjač i jeftinije je, nitko se ne vodi ekologijom. Ljudi razmišljaju o trošku i pitaju se što je isplativo, što ne. Ako punjenje struje bude skuplje nego benzin, nitko neće gledati koliko je zagadio, nego koliko je uštedio. Puno je tu pitanja zašto da, zašto ne, ali ljudi se okreću onome što je poznato.”
Kako pak promijeniti mišljenje i potaknuti ljude na promjenu, pojasnila je bihevioralna znanstvenica Andrijana Mušura Gabor. Ona kaže da je zelena tranzicija pitanje promjene ponašanja te subjektivna odluka. Daje podatke iz izvješća Europske komisije o stavovima potrošača koji kažu da 47 posto europskih vozača ima pozitivne ili vrlo pozitivne stavove prema električnim vozilima, ali samo 17 posto ih se odlučuje za kupovinu što znači da postoji jaz između stava i ponašanja.
“Kupac, kada razmišlja o kupnji i korištenju električnog automobila, razmišlja o promjeni statusa quo jer poznato djeluje sigurnije od novog, ima averziju prema gubitku, strah od rijetkog događaja (koliko će izdržati baterija) tako da odluku o riziku ne donosimo objektivno, već subjektivno”, kaže Mušura Gabor pa dodaje kako je za promjenu ovoga potrebno znanje o tome što je e-vozilo, kakve su baterije i slično. Osim toga, nužno je zapitati se i “mogu li”, odnosno postoji li adekvatna infrastruktura te “želim li”, tj. kakav je trošak, je li isplativo.
Velika uloga regulacije
“Ako želimo pojednostaviti odluku, moramo pojednostaviti proces. Hrvatska ima skrivenu prednost, odnosno mogućnost kućnog punjenja jer 76 posto stanovništva živi u kućama, dok 24 posto živi u stanovima, što znači mogućnost punjenja doma i to je veliki plus.” Ona zaključuje kako budućnost električnih vozila neće ovisiti samo o boljim baterijama i više punionica, nego o promjeni ponašanja ljudi, a za to se mora dizajnirati okruženje.
Sandra Pazelj Meštrić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kaže kako je iznimno važno podizanje svijesti građana te ističe da su prije nekoliko godina e-vozila bila egzotika, a danas su sasvim normalna stvar. Za prelazak na električno neće biti bitna samo želja, već će veliku ulogu tu igrati i regulacija jer u planu je EU ETS 2 (Sustav trgovanja emisijama 2). “Zbog tog svojevrsnog poreza na gorivo očekujemo da će cijena fosilnih vozila biti veća zbog cijene goriva, što bi trebalo pridonijeti kupnji električnih vozila. S obzirom na to da Europska komisija potiče nabavu zelenih vozila za korporacije, očekujemo i razvoj tržišta pa možda i rabljenih automobila.” Kada je riječ o Hrvatskoj i najvažnijim koracima koje bi trebala raditi da ubrza elektrifikaciju prometa, kaže da je nužno paralelno razvijati infrastrukturu, imati bolju dostupnost javnog prijevoza, poticati preusmjeravanje na željeznicu…
Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica pri Europskoj komisiji, smatra da na zelenu tranziciju treba gledati kao na sveobuhvatnu stvar jer tu ulazi i energetska obnova zgrada i e-mobilnost u svim oblicima prijevoza, kao i mreže i regulativa. Ističe primjer Norveške gdje je 88 posto novoregistriranih vozila električno, a govorimo li o budućnosti pojašnjava na čemu sve EK trenutačno radi.
“Svaka baterija dobit će svoju putovnicu, a gledaju se i načini na koje će se jednog dana one moći iskoristiti. Naime, baterije iz automobila nisu za baciti, mogu se koristiti u kućama za pohranu energije i to je jedno od područja na kojima se radi i koje se nastoji razviti.” Kada je riječ o poticajima, ističe da bi oni trebali biti kontinuirani te bi trebalo ići u smjeru kombiniranog poreznog sustava i poticaja pa tu ističe Švedsku kao primjer jer tamo to dobro funkcionira.
Bilo kako bilo, krajnji cilj je jasan – povećati broj električnih automobila kako bi se ispunili zahtjevi EU-a i kako bi u konačnici svijet bio zeleniji i zdraviji.
Sigurni su
Goran Pejić, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatska, kaže kako na temelju povijesnih podataka predikcije za e-automobile ne idu u smjeru ciljeva koje trebamo ostvariti, ali sama vozila će se poboljšati. “Kao i mobiteli, tako se i auti brzo mijenjaju. Teško je predvidjeti u kojem će smjeru sve ići, ali ako je suditi po novcu koji proizvođači ulažu, slijedi razvoj 800-voltne tehnologije u automobilima. Naime, danas je najčešća 400 voltna, a baterije će biti brže punjive, dimenzije vodiča u autu će se smanjiti, što će pridonijeti smanjenju težine auta”, pojašnjava pa dodaje kako i različita tehnička rješenja idu u smjeru da električna vozila budu priuštiva svima, ističući da će ih na hrvatskom cestama biti više tek kada će ih ljudi moći uzimati bez poticaja, stimulacija i slično.
Kada je riječ o EV-ima, mnogi se osvrću i na pitanje sigurnosti, ali Pejić kaže da kada je taj segment u pitanju, nema neke razlike u odnosu na tradicionalna vozila.
“Kod konvencionalnih auta najčešći nedostatak koji se otkrije na tehničkom pregledu su svjetlosno-sigurnosna oprema i kočni sustav, dok su kod električnih najčešći razlog pada nedostaci na elementima ovjesa i pneumatici”, pojašnjava da u tome postoji i logično objašnjenje jer kod električnih automobila elektromotor je sam po sebi napravljen da ima veći zakretni model, oni brže kreću i dinamičniji su pa to sve troši pneumatike i to se vidi na tehničkom pregledu.
“Kada je u pitanju opća sigurnost, ne vidim razliku u odnosu na konvencionalne aute, električni su sigurni”, zaključuje pa za kraj dodaje da se ljude na prelazak može motivirati parametrima kao što su ekonomičnost, sigurnost, udobnost vožnje, cijena prijeđenog kilometra… “Financijska isplativost glavni je adut električnih vozila, pod uvjetom da osiguramo stabilnu i dostupnu mrežu punjenja”, zaključuje Peić.
Strateški prioritet
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Ivica Rovis kaže kako su svjesni da cijela tranzicija zahtijeva promjenu mišljenja građana, ali i snažnu potporu države. “Nalazimo se u vremenu intenzivnih promjena. Doba je velike tranzicije u kojoj prometni sektor igra jednu od ključnih uloga. Dekarbonizacija cestovnog prometa i razvoj e-mobilnosti nisu stvar budućnosti, nego naša sadašnjost. U ovom trenutku to je strateški prioritet Vlade RH”, kaže pa dodaje kako interes javnog sektora i građana za e-mobilnost snažno raste.
Državna tajnica Tanja Radić Lakoš naglasila je da ciljane potpore ne povećavaju samo broj električnih vozila na hrvatskim cestama, nego potiču i razvoj tržišta te infrastrukture za punjenje. Podsjetila je da je trenutačno otvoren poziv vrijedan 45 milijuna eura za nabavu vozila s nultim emisijama za taksi prijevoznike i korisnike lakih dostavnih vozila, dok je u pripremi i novi financijski instrument putem HBOR-a vrijedan dodatnih 45 milijuna eura. Najavila je i ulaganja od gotovo 974 milijuna eura u održivu mobilnost kroz budući Socijalni plan za klimatsku politiku.
Jedna stvar u cijeloj priči je sigurna – želimo li bolju budućnost, moramo početi raditi na njoj. Štoviše, već smo zakasnili.
