EN DE

Pavić: O velikim štetama od suše govore političari, a ne struka

Autor: Poslovni.hr
25. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Šefica DC-a spominje pola milijarde kuna štete u državi, a osječki župan milijardu kuna samo u županiji

Situacija nije dobra, ali nije ni apokaliptična kako to ovih dana tvrde pojedinci“, ovim je riječima Mladen Pavić, glasnogovornik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva jučer za Poslovni dnevnik prokomentirao ”alarmantna upozorenja o katastrofalnim posljedicama suše na poljoprivredu“ koje su izrekli Krešimir Bubalo, župan Osječko-baranjske županije, te Vesna Škare-Ožbolt, predsjednice DC-a. Slične ocjene čule su se i prije ovogodišnje žetve pšenice, podsjeća Pavić, ističući kako je doista vrlo znakovito što o ”katastrofalnim štetama” ne govori nitko iz struke, nego političari.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mjerodavni župani
O najvjerojatnije “političkoj dimenziji suše” možda najbolje svjedoče oprečni podaci: dok Krešimir Bubalo za svoju županiju iznosi gotovo milijardu kuna štete, Škare-Ožbolt za cijelu Hrvatsku spominje pola milijarde kuna. “Kakav je utjecaj suše na pojedinu poljoprivrednu kulturu, konkretni podaci mogu se znati tek nakon što završi berba. Utvrdi li se da je zbog suše urod manji, spušta se granica referentnih prinosa, što je uvjet za isplatu poticaja”, pojašnjava Pavić te navodi kako je za žetvu pšenice iz 2006. godine referentni prinos za žitorodne slavonske županije iznosio 4,7 tona po hektaru, a za ovu je godinu smanjen na 4,5 t/ha, dok je za kontinentalne županije lani bio 4,2 t/ha, a za žetvu iz 2007. iznosi 4 t/ha. Čobankovićev glasnogovornik Mladen Pavić navodi da je najviše ugrožen kukuruz, a manje šećerna repa premda dio struke vjeruje da se zbog dostatnih količina kiše u razdoblju kada je ona u vegetaciji kukuruza bila najpotrebnija ta kultura može oporaviti bez većih posljedica za prinos nakon prve kiše koju meteorolozi najavljuju za dane do vikenda. Povrtlarstvo se uglavnom nalazi u sustavu navodnjavanja, ističe Pavić te navodi da je 2004. pod navodnjavanjem bilo 7000 ha, danas je 14.500 ha, a u tijeku je daljnje investiranje. Iznosi da do jučer nije stigao nijedan službeni zahtjev kojim se traži reagiranje ministra. “Uostalom, za proglašenje elementarne nepogode, ne samo od posljedica suše nego i ukupno, izravno su nadležne lokalne vlasti na županijskoj razini”, podsjeća glasnogovornik Pavić. Inače, jučer je predsjednica Demokratskog centra pozvala na konferenciji za novinare Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva da zbog šteta od suše proglasi elementarnu nepogodu za cijelu Hrvatsku, te ocijenila kako su Ministarstvo i Vlada odgovorni za sadašnje stanje jer u četiri godine nisu izgradili sustav navodnjavanja.

Situacija nije dobra, ali nije ni apokaliptična kako to ovih dana tvrde pojedinci“, ovim je riječima Mladen Pavić, glasnogovornik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva jučer za Poslovni dnevnik prokomentirao ”alarmantna upozorenja o katastrofalnim posljedicama suše na poljoprivredu“ koje su izrekli Krešimir Bubalo, župan Osječko-baranjske županije, te Vesna Škare-Ožbolt, predsjednice DC-a. Slične ocjene čule su se i prije ovogodišnje žetve pšenice, podsjeća Pavić, ističući kako je doista vrlo znakovito što o ”katastrofalnim štetama” ne govori nitko iz struke, nego političari.

Mjerodavni župani
O najvjerojatnije “političkoj dimenziji suše” možda najbolje svjedoče oprečni podaci: dok Krešimir Bubalo za svoju županiju iznosi gotovo milijardu kuna štete, Škare-Ožbolt za cijelu Hrvatsku spominje pola milijarde kuna. “Kakav je utjecaj suše na pojedinu poljoprivrednu kulturu, konkretni podaci mogu se znati tek nakon što završi berba. Utvrdi li se da je zbog suše urod manji, spušta se granica referentnih prinosa, što je uvjet za isplatu poticaja”, pojašnjava Pavić te navodi kako je za žetvu pšenice iz 2006. godine referentni prinos za žitorodne slavonske županije iznosio 4,7 tona po hektaru, a za ovu je godinu smanjen na 4,5 t/ha, dok je za kontinentalne županije lani bio 4,2 t/ha, a za žetvu iz 2007. iznosi 4 t/ha. Čobankovićev glasnogovornik Mladen Pavić navodi da je najviše ugrožen kukuruz, a manje šećerna repa premda dio struke vjeruje da se zbog dostatnih količina kiše u razdoblju kada je ona u vegetaciji kukuruza bila najpotrebnija ta kultura može oporaviti bez većih posljedica za prinos nakon prve kiše koju meteorolozi najavljuju za dane do vikenda. Povrtlarstvo se uglavnom nalazi u sustavu navodnjavanja, ističe Pavić te navodi da je 2004. pod navodnjavanjem bilo 7000 ha, danas je 14.500 ha, a u tijeku je daljnje investiranje. Iznosi da do jučer nije stigao nijedan službeni zahtjev kojim se traži reagiranje ministra. “Uostalom, za proglašenje elementarne nepogode, ne samo od posljedica suše nego i ukupno, izravno su nadležne lokalne vlasti na županijskoj razini”, podsjeća glasnogovornik Pavić. Inače, jučer je predsjednica Demokratskog centra pozvala na konferenciji za novinare Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva da zbog šteta od suše proglasi elementarnu nepogodu za cijelu Hrvatsku, te ocijenila kako su Ministarstvo i Vlada odgovorni za sadašnje stanje jer u četiri godine nisu izgradili sustav navodnjavanja.

Uvoz iz Libije
Škare-Ožbolt je izjavila da je DC još potkraj travnja upozoravao na nadolazeću sušu i najave poskupljenja poljoprivrednih proizvoda na svjetskim burzama te pozvala resorno ministarstvo da osnuje krizni stožer i napravi kratkoročni sustav navodnjavanja pomoću vodenih pumpi. Ministarstvo još nije formiralo krizni stožer niti je reagiralo na štete koje je suša prouzročila usjevima. Škare-Ožbolt traži od Ministarstva da proglasi elementarnu nepogodu za cijelu državu jer, rekla je, u suprotnom 70 posto poljoprivrednika neće dobiti poticaje. Sanaderova vlada nije ni započela s provedbom operativnog sustava navodnjavanja te će ovogodišnji prinosi u poljoprivredi biti katastrofalni i još više opteretiti državni proračun jer će se, tvrdi Škare-Ožbolt, morati uvoziti skupa hrana. Smatra da se pšenica može uvoziti iz Libije koja, kako tvrdi, godišnje ima dvije žetve i jedina u svijetu ima višak pšenice. Hrvatska uopće nije upozorila svoje poljoprivrednike da slijedi ozbiljna suša, nestašica hrane na svjetskom tržištu te njezino poskupljenje za oko 30 posto. To govori da se ne prati stanje na svjetskim burzama i pitanje je tko će odgovarati za to što će građani plaćati skupu hranu, kazala je Škare-Ožbolt.
(Božica Babić, Ivana Barišić)

Autor: Poslovni.hr
25. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close