Hrvatska i Slovenija međusobno su si među najvažnijim gospodarskim partnerima, a kada ulaskom Hrvatske u Europsku uniju padne i posljednja barijera, vrijeme je da to partnerstvo dobije višu dimenziju, kroz zajedničko sudjelovanje u velikim projektima i izlaz na treća tržišta, ali i kroz kapitalno povezivanje, istaknuo je danas predsjednik Republike Ivo Josipović na Hrvatsko-slovenskom gospodarskom forumu u sklopu posjeta slovenskog predsjednika Boruta Pahora Hrvatskoj.

Dvije zemlje povezuje povijest, tradicija i kultura, najveći međusobni politički problemi su iza nas i tako su ostvarene osnovne pretpostavke da si kao dvije male ekonomije, s ozbiljnim gospodarskim problemima, međusobno pomognemo na zajedničkom europskom tržištu, poručio je Josipović gospodarstvenicima okupljenima na forumu u organizaciji gospodarskih komora Hrvatske i Slovenije.

Kao primjere novih mogućnosti međusobne suradnje pritom je naveo projekte koji će se financirati iz fondova EU, a kao potencijalna područja daljnjeg razvoja suradnje istaknuo je proizvodnju autodijelova i industriju metala, energetiku, prometnu infrastrukturu, IT sektor te turizam.

Pritom je posebno izdvojio mogućnost povezivanja nacionalnih maloprodajnih lanaca, kazavši da nema razloga da tako integrirani trgovački lanac ne postane maloprodajni lider u regiji, ali i šire.

Kazao je i da je u interesu gospodarstava obiju zemalja suradnja u razvoju željezničke infrastrukture kroz izgradnju pravca Maribor-Krapina-Zagreb i njegovog uključivanja u transeuropski koridor, ali i povezivanje luka Rijeka i Kopar s primjerice lukom Trst kroz svojevrsni zajednički logistički holding, koji bi tako postao konkurencija najvećim europskim lukama, poput Genove ili Rotterdama.

Prema riječima slovenskog predsjednika Boruta Pahora, otklanjanjem političkih prepreka među dvjema zemljama unazad četiri godina, od kada je posljednji put posjetio Hrvatsku, tada kao premijer, u Hrvatskoj je završilo 27 posto ukupnih slovenskih investicija u inozemstvo, dakle Hrvatska je postala prva destinacija za slovenske ulagače.

Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK), naime, govore da je do kraja prošle godine Slovenija u Hrvatsku investirala gotovo 1,14 milijardi eura, uglavnom kroz vlasničko ulaganje u nekretnine (24 posto) te investicije u maloprodaju (21 posto) i ostalu trgovinu (15 posto) te financijski (9 posto) i građevinski sektor (6 posto). Hrvatska je pak do sada u Sloveniju uložila 137,3 milijuna eura.

Osim na nužnost daljnjeg razvoja bilateralne suradnje Pahor je ukazao i na činjenicu da, kada se promatraju povijesni i trenutni pokazatelji o svim oblicima gospodarske suradnje (vanjska trgovina, investicije, akvizicije i sl.), Hrvatska i Slovenija, zajedno s austrijskim, talijanskim i njemačkim regijama Koruškom, Štajerskom, Friuli-Venezia Giuliom i Bavarskom imaju potencijal postati izuzetan razvojni europski gospodarski bazen u budućnosti.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Susret s gospodarstvenicima Pahor je iskoristio i da se osvrne na aktualno stanje slovenske ekonomije, kazavši da Slovenija ne skriva da je suočena s fiskalnim problemima, ali da oni u usporedbi s neki drugim zemljama nisu tako veliki da ih ne bi mogla riješiti sama, bez tuđe pomoći te je, uz ostalo, izrazio zadovoljstvo jučerašnjom odlukom slovenske vlade da umjesto uvođenja kriznog poreza poveća stopu PDV-a.

Uoči gospodarskog foruma potpisano je pismo namjere 15-tak partnera o osnivanju Centra za energetska rješenja (CER), kojim bi se na jednom mjestu predstavile hrvatske i slovenske tvrtke s područja energetike, toplinske izolacije i uštede energije.