Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija odlučne su u podupiranju provedbe projekta povezivanja 79 parkova Dinarskog luka.

Nositelj projekta je svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), jedna od najvećih mreža nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih područja. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep za Hinu je istaknuo kako je nedavno usvojeni dokument "Velika pobjeda za dinarski luk" još jedan izraz želje Hrvatske da se pokrenuti proces podupre institucionalno. Države su usvojile 11 točaka koje se odnose na direktive EU i Konvencije o biološkoj raznolikosti.

"Odnose se na novi pristup, a to je izražavanje ekonomske dobrobiti tih zaštićenih područja u ekosustavu cijele regije", smatra Strizrep. Riječ je o instrumentu koji će koristiti zaštićenim područjima kako bi mogli iznaći platformu za zajedničko financiranje svojih programa i aktivnosti. Ostali dijelovi dokumenta odnose se na spremnost na suradnju i transfer znanja, pogotovo Slovenije i Hrvatske."Smatram da Hrvatska u tome može biti lider. Mnoge zemlje u regiji već godinama surađuju s Hrvatskom na različitim projektima i programima. No, tradicija i parkovi koje Hrvatska ima, od kojih su neki svjetski poznati poput Plitvičkih jezera i Krke, te sam brend koji nosi naš turizam, apsolutno je nešto što svi prihvaćaju. U svim bilateralnim razgovorima predstavnici država izrazili su želju za tješnijom suradnjom s Hrvatskom u transferu znanja i iskustava", rekao je Strizrep. Naglasio je da Hrvatska podržava ideju stvaranja prepoznatljivog brenda Dinarida.

Voditelj projekta Parkovi Dinarskog luka Leon Kebe (WWF) istaknuo je da su ekonomski potencijali parkova golemi, posebno u održivom turizmu, ruralnom razvoju te ekološkoj proizvodnji hrane. Voditeljica za komunikacije projekta "Parkovi Dinarskog luka" Petra Boić Petrač (WWF) istaknula je kako je cilj mrežu parkova učiniti organizacijom kako bi mogla aplicirati za projekte. Istaknula je da se dugo radi na isticanju ekonomske vrijednosti parkova, a među apsurdima navela da NP Sjeverni Velebit u Hrvatskoj, koji je izuzetno bogat vodama, plaća vodnu naknadu.