Novim zakonom o fiskalizaciji predviđeno je od 1. siječnja 2026. postepeno uvođenje obveze izdavanja elektroničkih računa (eRačuna) što bi trebalo spriječiti kružne porezne prevare, istaknuto je u utorak tijekom saborske rasprave.

Od 1. siječnja 2026. godine papirnati račun postupno će se zamijeniti eRačunom,  do pune primjene eRačuna 1. siječnja 2027. godine, rekao je državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan predstavljajući prijedlog zakona.

Odlični rezultati

Končar nastavio snažan rast i u prvom kvartalu, knjiga narudžbi rekordnih 2,15 milijardi eura

Obveza izdavanja eRačuna od početka 2027. uvodi se za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, lokalne jedinice te proračunske i izvanproračunske korisnike koji nisu u sustavu PDV-a, naveo je.

To će, ističe, omogućiti niz koristi za porezne obveznike, smanjiti broj poreznih obrazaca, olakšati vođenje poreznog knjigovodstva, pridonijeti zaštiti okoliša upotrebom digitalnih umjesto papirnatih računa, smanjiti troškove za ispise, poštarine, arhiviranje, te ubrzati poslovanje.

“Procijenjena koristi za naše poduzetnike iznosi više od 120 milijuna eura u administrativnom rasterećenju”, kazao je Župan.

Kako bi se mikro i malim poduzetnicima pomogao prelazak na digitalni sustav uspostavit će se besplatna aplikacija za izdavanje eRačuna, napomenuo je.

Na upit Mire Totgergelija (HDZ) o udruživanju poduzetnika i takozvanim kružnim poreznim prevarama, Župan je naglasio da je eRačun također jedan od alata u borbi protiv takvih prevara. 

“Omogućit će unakrsnu provjeru izdavatelja i primatelja računa i više neće biti moguće vršiti takve porezne prevare”, kazao je i dodao da su države članice EU-a izgubile 93 milijarde eura prihoda od PDV-a u 2020. godini.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Onemogućavanje poreznih prevara posebno su pohvalili i vladajući i oporba. 

Pozdravljam što će se već u startu suzbiti kružne prevare, rekao  je SDP-ov Boris Lalovac (SDP).

U kraćoj raspravi zastupnici su podržali i potvrđivanje sporazuma između hrvatske Vlade i Vlade Republike Kosova o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola. 

Nositeljima hrvatskih i kosovskih vozačkih dozvola kojima nije izdano odobrenje za privremeni ili stalni boravak omogućava se uzajamno priznavanje valjanih vozačkih dozvola, pojasnila je državna tajnica u Ministarstvu unutaranjih poslova Irena Petrijevčanin.

Prema evidenciji u Republici Kosovo živi 1547 Hrvata, a u Hrvatskoj 7912 kosovskih državljana ima reguliran privremen ili stalni boravak, navela je.