Ministar poljoprivrede, ribolova i ruralnog razvitka Božidar Pankretić u petak je potrošio prvih 40 milijuna kuna. Namijenio ih je za interventni otkup svinja s obzirom na domaći tržišni višak od 210.000 tovljenika. Cilj te mjere je motivirati hrvatske uzgajivače da ne odustanu od svinjogojstva, preprerađivačkoj industriji suzbiti mogući poriv za uvozom jeftine svinjetine iz EU (koja upravo subvencionira izvoz 100.000 tona) i za predstojeću turističku sezonu osigurati opskrbu mesom iz domaćeg uzgoja. Na aktualnu otkupnu cijenu svinjetine (7 kn/kg) država dodaje po dvije kune plus 12,5 lipa po mesnoj jedinici što u konačnici znači da će farmeri za kilogram otkupljene svinjetine dobiti najmanje 10 kuna. U Hrvatskoj se svinjogojstvom bavi oko 200.000 obiteljskih gospodarstava s prosječnim uzgojem tek devet grla u turnusu. Više od 50 svinja u tovu drži samo 3590 proizvođača. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da su 2006./2007. godina dale vrhunac u proizvodnji svinjetine, postignuta je samodostatnost u konzumnim kategorijama, a godišnji uvoz od 32.000 tona bio je namijenjen industrijskoj preradi. Klaonice su u 2007. za konzumnu potrošnju otklasirale oko 980.000 svinja, dok su prije 6-7 godina obrađivale oko 500.000 komada. “Uznapredovala je i kakvoća mesa, profilirali su se srednji i veliki proizvođači koji postižu vrhunske rezultate i bila bi neoprostiva pogreška da se dostignuto počne urušavati”, opominje Bobetić i podsjeća da je 2006./2007. u odnosu na prethodne godine udvostručen uvoz odojaka što nije dobro, godišnje se uvozilo oko 450.000 odojaka. Uvozna cijena u odnosu na domicilne odojke po komadu je niža 12 eura, to se mora promijeniti kako bismo dostigli EU konkurentnost i stimulirali uzgoj domaćih odojaka za daljnji tov. Struktura uvoza 32.000 tona svinjetine za industrijsku preradu kada se pretvori u određene kategorije pokazuje da nedostaje od nekoliko stotina tisuća do milijun svinja. Tako je uvoz svinjske plećke bez kosti za proizvodnju pršuta lani iznosio 8000 tona što je gotovo 1,3 milijuna svinja. Grube procjene kažu da se današnji broj tovljenika može povećati za najmanje 300-400 tisuća.
Ministar poljoprivrede, ribolova i ruralnog razvitka Božidar Pankretić u petak je potrošio prvih 40 milijuna kuna. Namijenio ih je za interventni otkup svinja s obzirom na domaći tržišni višak od 210.000 tovljenika. Cilj te mjere je motivirati hrvatske uzgajivače da ne odustanu od svinjogojstva, preprerađivačkoj industriji suzbiti mogući poriv za uvozom jeftine svinjetine iz EU (koja upravo subvencionira izvoz 100.000 tona) i za predstojeću turističku sezonu osigurati opskrbu mesom iz domaćeg uzgoja. Na aktualnu otkupnu cijenu svinjetine (7 kn/kg) država dodaje po dvije kune plus 12,5 lipa po mesnoj jedinici što u konačnici znači da će farmeri za kilogram otkupljene svinjetine dobiti najmanje 10 kuna. U Hrvatskoj se svinjogojstvom bavi oko 200.000 obiteljskih gospodarstava s prosječnim uzgojem tek devet grla u turnusu. Više od 50 svinja u tovu drži samo 3590 proizvođača. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da su 2006./2007. godina dale vrhunac u proizvodnji svinjetine, postignuta je samodostatnost u konzumnim kategorijama, a godišnji uvoz od 32.000 tona bio je namijenjen industrijskoj preradi. Klaonice su u 2007. za konzumnu potrošnju otklasirale oko 980.000 svinja, dok su prije 6-7 godina obrađivale oko 500.000 komada. “Uznapredovala je i kakvoća mesa, profilirali su se srednji i veliki proizvođači koji postižu vrhunske rezultate i bila bi neoprostiva pogreška da se dostignuto počne urušavati”, opominje Bobetić i podsjeća da je 2006./2007. u odnosu na prethodne godine udvostručen uvoz odojaka što nije dobro, godišnje se uvozilo oko 450.000 odojaka. Uvozna cijena u odnosu na domicilne odojke po komadu je niža 12 eura, to se mora promijeniti kako bismo dostigli EU konkurentnost i stimulirali uzgoj domaćih odojaka za daljnji tov. Struktura uvoza 32.000 tona svinjetine za industrijsku preradu kada se pretvori u određene kategorije pokazuje da nedostaje od nekoliko stotina tisuća do milijun svinja. Tako je uvoz svinjske plećke bez kosti za proizvodnju pršuta lani iznosio 8000 tona što je gotovo 1,3 milijuna svinja. Grube procjene kažu da se današnji broj tovljenika može povećati za najmanje 300-400 tisuća.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu