Gradnja termoelektrane Plomin C prva je investicija koja je dobila status projekta od strateške važnosti za hrvatsku državu, a po najavama resornog ministra gospodarstva Tomislava Panenića bit će i prva eliminirana iz tog društva.

U protekle dvije godine Vlada je proglasila tek četiri takva projekta, a osim Plomina C, Panenić najavljuje da će u razmatranje za brisanje biti uzet još i projekt terminala ukapljenog plina na Krku, posljednji uvršten u veliku četvorku pred pola godine. No, izbacivanje LNG-a bit će kompleksnije budući da je njegovo osmišljavanje i priprema sufinancirana od EU, a osim ulaska na listu hrvatskih prioriteta sličan status je prije nekoliko mjeseci dobio i od Europske komisije. Panenić međutim ne odustaje od primjene SDP-ovog modela privlačenja ulaganja, no zasad se fokusira samo na formalne izmjene, kako bi se moglo imenovati Povjerenstvo za odabir projekata i preciziralo termin brisanja projekta s liste.

U izmjenama, pak, nema niti riječi o popravljanju modela, koji je zapeo upravo na administraciji koja je i trebala ubrzati i lomiti prepreke na lokalnim razinama. Povjerenstvo koje su činili uglavnom resorni ministri i kojim je predsjedao potpredsjednik Vlade Branko Grčić, lani se sastalo tek dvaput, a u dvije godine rada ukupno pet puta. Zato nisu mogli niti naplatiti kazne lokalnim institucijama na kojima je zapela investicija, niti kazniti odgovorne službenike u njima. A da se Povjerenstvo imalo razloga sastajati pokazuju i podaci iz završnog izviješća o radu Milanovićeve Vlade u kojem se navodi da je za taj status kandidirao još 71 projekt, dok je ocjene Povjerenstva za ulazak na Listu dobilo njih 12, od čega tek šest privatnih, uglavnom ulaganja u turističkom sektoru.

Panenićev prijedlog oživio je i protivljenje tom zakonu – Zelena akcija umjesto izmjena zatražila je ukidanje zakona kojim se pogoduje odabranim ulagačima. Pita se i zašto je Vlada upravo taj zakon odabrala kao jedan od prvih kojega mijenja. Još pred tri godine Zelena akcija protivila se tom zakonu tvrdeći da su "kriteriji odabira projekata nejasni i podložni interpretacijama". Projekte po njima bira uski krug ljudi bez mogućnosti utjecaja građana i Sabora, a omogućeno je i pravomoćno osuđenima za kriminal u gospodarskom poslovanju da budu odabrani za strateškog ulagača. "To znači da i dalje ovaj zakon može privući u prvom redu špekulante, a ne ozbiljne investitore", upozorava predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić.

Umjesto zakona kojeg su investitori pozdravili, smatra Ivčić, trebalo je riješiti administrativne barijere, imovinsko-pravne odnose i popraviti pravnu sigurnost, urediti uvjete poslovanja umjesto da im se nudi prečice u zaobilaženju propisa. Time se po njemu šalje i loša poruka malim i srednjim investitorima, koji za svoje projekte neće uživati takav status. No, negativne reakcije stižu i od investitora koji su aplicirali za ovakve povlastice, a koji su dugo čekali da se o njima razgovara.

"Ako je naše investicije trebalo propustiti da se brže realiziraju, zašto toliko dugo čekaju da se o njima uopće razgovara na Povjerenstvu", kaže jedan od privatnih investitora čiji je projekt u fazi čekanja duže od godinu dana. Među brojnim nejasnoćama, upravo za privatne projekte, je i bankovno jamstvo i namjenski deponiran novac, za koje detalji do danas nisu definirani. No, te korekcije nisu sada na dnevnom redu, čekat će nove izmjene zakona.