Smanjena je potrošnja naftnih derivata u Hrvatskoj za oko 12 posto u 2010. godini rezultat djelovanja gospodarske krize, ali i drugih čimbenika koji s krizom nemaju nikakve veze, kaže nezavisni stručnjak Jasminko Umićević. Poseban se pad vidi kod motornih benzina i dizel goriva, a to je utjecaj krize, pada građevine i transporta te porasta cijena, kaže Umićević.

Takvo stanje pokazuju najsvježiji podaci Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, no s obzirom da ih još provjeravaju valja istaknuti da ih se ne može smatrati konačnima. Preliminarni podaci govore da je lani potrošnja za motorne benzine, dizelska goriva, ekstralako loživo ulje, gorivo za mlazne motore i loživo ulje iznosila ukupno 3.006.200 tona. U usporedbi s potrošnjom navedenih derivata u 2009. i tadašnoj potrošnji od 3.446.900 tona, to znači smanjenje od 12-ak posto. Umićević komentira da će tome trebati dodati potrošnju ukapljenog naftnog plina (UNP) koji se koristi kao gorivo za automobile i plinske boce koja se procjenjuje na oko 180 tisuća tona što će ukupnu potrošnju u 2010. podići na 3.180.000 tona. Izvjesno je i da prikazana potrošnja na kraju neće opstati jer, kako najavljuju u Institutu, do objave energetske bilance za 2010. godinu u listopadu, doći će do promjena određenih vrijednosti. Stručnjak za energetske bilance dr.sc. Branko Vuk napominje da će trebati analizirati razloge za pad potrošnje pojedinih derivata, a oni mogu biti vrlo različiti. Primjerice, 2010. je potrošeno 514.100 tona loživa ulja, a preklani 867.500 tona. Razlog pada potrošnje tog derivata je što je 2010. bila hidrološki najpovoljnija godina u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti pa su hidroelektrane ostvarile maksimalnu proizvodnju.

Zbog visoke proizvodnje hidroelektrana, termoelektrane na loživo ulje ostvarile su manju proizvodnju, odnosno manju potrošnju loživog ulja u odnosu na prosječnu godinu. Takva manja potrošnja loživog ulja za proizvodnju električne energije reflektira se u smanjenju ukupne potrošnje derivata nafte, a da to, primjerice, nije u nikakvoj korelaciji sa smanjenjem gospodarske aktivnosti.Zanimljivo je da Ministarstvo gospodarstva raspolaže s drugačijim podatkom o ukupnoj potrošnji: na naš upit navelo je da je lani ukupno potrošeno 2.687.000 tona derivata bez UNP-a. Inače, pad potrošnje na tržištu pogođenom nepovoljnim ekonomskim uvjetima i to od 12 posto prva je najavila Ina u financijskom izvješću za poslovanje u prvih šest mjeseci 2011. U objašnjenju toga, s obzirom da podatak o ukupnoj potrošnji u 2010. nije objavljen, iz Ine su odgovorili kako se potražnja na tržištu temelji na podacima Inine prodaje i podacima o uvozu naftnih derivata u Hrvatsku, a koji isključuju količine koje je uvezla Ina (službeni podatak Državnog zavoda za statistiku).

HANDA

Manja potrošnja, manje zalihe
Zbog smanjenja potrošnje naftnih derivata smanjene su i zalihe koje je dužna čuvati Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (Handa). U Pregovaračkom stajalištu iz 2007. procijenjeno je da će potrošnja naftnih derivata u 2010. biti 3,5 milijuna tona godišnje. Poslovni tajnik Hande Jakov Despot navodi da je od 2007., zbog globalne recesije, došlo do značajnog pada potrošnje naftnih derivata koji su predmet formiranja obveznih zaliha, a time posljedično i smanjenja obveza iz predmetnog dokumenta: “Handa je od kolovoza 2011. dužna je formirati obvezne zalihe u količini 80-dnevne prosječne potrošnje iz 2010., bez obzira na obvezu kompanija. ”