Na glavnim izvoznim tržištima Hrvatska u prvih pola godine itekako osjeća recesijske pritiske i pad potrošnje, a na mnogima se vratila na pozicije od prije pet godina. Pad, koji je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvom polugodištu iznosio 17,5 posto, najizraženiji je na ključnim i tradicionalnim tržištima od talijanskog, bosansko-hercegovačkog, njemačkog, slovenskog i austrijskog, ali se minus donekle ublažio prodorom na neka druga tržišta, na kojima su hrvatski gospodarstvenici ranijih godina bili slabije prisutni.
Sezona tunjevine
Najveći porast, ukupno gledajući, bilježi se na azijskom i afričkom kontinentu. Na afričkom tržištu izvoz je rastao za 140 posto, s 459 milijuna na 1,1 milijardu kuna, a u azijske zemlje izvoz je bio veći za 30,1 posto u usporedbi s lanjskih prvih šest mjeseci. Riječ je o porastu od oko pola milijarde kuna, na 2,24 milijarde kuna, a najveći izvozni skok pri tom statistika bilježi u odnosima s Japanom, i to za 261 posto, (s 82,5 milijuna iz lanjskog na 298 milijuna kuna u ovogodišnjem prvom polugodištu, čime se zapravo plasman uglavnom tuna vratio na razinu koju se u prvom dijelu godine bilježilo u prethodnom razdoblju), potom Sirijom za 420 posto (s 27 milijuna na 141,4 milijuna kuna) i Kinom, za 86 posto (na 109 milijuna kuna). Novi su poslovi realizirani i na tržištu Liberije. Prije četiri-pet godina hrvatski su gospodarstvenici bili snažnije prisutni u toj afričkoj zemlji, a u prvih pola godine statistika bilježi njihov povratak na liberijsko tržište, na koje je plasirano 334 milijuna kuna. Godinu ranije taj je iznos bio neusporedivo slabiji, tek 4,9 milijuna kuna. Za gotovo četiri milijarde kuna slabiji je plasman hrvatskih proizvoda na ključnom tržištu EU, na koje je izvezeno 17 milijardi kuna, 18 posto manje nego lani u prvom polugodištu. Od zemalja članica EU hrvatski izvozni rezultat nije oslabljen samo u Cipru, Malti, Slovačkoj i Irskoj, s time da je izvoz u Cipar čak i značajnije rastao, za 274 posto naspram lanjskog istog razdoblja, a dosegnuta je brojka od 465 milijuna kuna. No, s većim brojem EU-čanica zaustavljen je rast hrvatskog izvoza, s nekima čak i prepolovljen, kao što je slučaj s Bugarskom i Mađarskom. Samo s tri članice Unije, inače, Hrvatska ostvaruje pozitivan saldo robne razmjene – Ciprom, Maltom i Letonijom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu