Biljna proizvodnja čini 61,3% ukupne bruto poljoprivredne proizvodnje u 2021., no proizvodnja kukuruza – u količinama najznačajnije biljne proizvodnje u Hrvatskoj, u 2021. smanjena je za 7,8% u odnosu na 2020.

Podaci DZS-a pokazuju da je na pad najviše utjecao pad biljne proizvodnje za 6,6%, dakle i kukuruza, ali i soje za 14,7% i grožđa za 5,9%, dok je istodobno stočna proizvodnja porasla za 1,5%.

Što se pak vrijednosti poljoprivredne proizvodnje tiče, s obzirom na rast cijena i strukturu, analitičarka Smartera Zvjezdana Blažić navodi kako se može očekivati veća vrijednost u 2021. u odnosu na 2020. “Količinski pad u 2021. je najviše uzrokovan lanjskim padom proizvodnje kukuruza u odnosu na 2020., koja je bila povijesno najveća, i s obzirom na to da kukuruz ima najveći utjecaj kroz svoj udio u količinskoj proizvodnji”, kaže Blažić. Za 13,2% lani je porasla proizvodnja pšenice – kulture koja je zadnjih godina profitabilna prema novom predsjedniku Udruženja poljoprivrede HGK-a Vladi Čondiću Galiničiću, članu Uprave PP Orahovica.

“Sukladno potražnji, proizvodnja pšenice raste, no ova godina je specifična za tržište žitarica te je nezahvalno govoriti o krajnjim cijenama. Trenutno naši proizvođači nisu zadovoljni s otkupnim cijenama (2,2 kn po toni) zbog neizvjesnosti vezanih uz rat u Ukrajini i količina koje će biti plasirane na EU tržište. Na jesen će poljoprivreda biti još užarenija tema nego danas.”, kaže Čondić Galiničić.

“Od proizvoda koji imaju znatniji udio u stočnoj proizvodnji, u 2021. u odnosu na 2020., jedino proizvodnja kravljeg mlijeka nije porasla (-11,7%). No, stočarska proizvodnja oscilira, osim mliječne koja je kontinuiranom padu”, zaključuje Blažić.