“Dijagnoza pokazuje da je pacijent u terminalnoj fazi, a liječimo ga aspirinom pa ćemo se za pet godina opet čuditi zašto zaostajemo. Trebaju na hrabre stope rasta, a možemo ih postići samo izravnim ulaganjima u poduzetništvo”, sumirao je probleme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predsjednik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika, vlasnik tvrtke BE-ON Igor Škrgatić.

Seciranjem plana, kroz konkretno pitanje članicama – Kakve nas investicije mogu izvući iz krize? – uz naglašeni raskorak potreba gospodarstva i onog što je isporučila Vlada, bavila se konferencija Udruge poslodavaca održana u utorak.

“Ne razumijem kako možemo izdvojiti 7,5 milijardi kuna za obnovu zgrada i obnovu fasada, a samo 2,5 milijarde kuna za zdravstvo što je manje od desetine godišnjih ulaganja u taj sektor”, upitao se predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i prvi čovjek Plive Mihael Furjan.

Napominje da se mora povećavati produktivnost, no “ne vidimo da se plan planira koristiti na pravi način, da povećamo učinkovitost”. Dodao je da ulaganja u opremu pozdravljaju jer u zdravstvu to može povećati preventivu i donijeti uštede, ali da ona bude maksimalno iskorištena te da sve prate ulaganja u ljude. “U zdravstvu imamo odlične liječnike i džepove izvrsnosti. Primjerice, efikasnost već postoji u dentalnom turizmu i transplantacijskoj medicini”, ističe Furjan kao svijetle primjere.

Škrgatić ističe da je prevelika alokacija u javni sektor, koji ni inače nema kapaciteta da novac apsorbira u kratkom roku, umjesto u privatni gdje bi se jedna kuna investicija stvorila nove 3-4 kune kroz multiplikativni efekt. “Provlači se teza da tražimo helikopterski novac. Ne, tražimo novac za projekte u visokoj fazi razvoja, da se sukladno stupovima EK naprave programi na koje će se poduzetnici javljati”, kazao je Škrgatić.

Plan ne treba gledati samo iz perspektive novca već stvaranja radnih mjesta, nadovezuje se  MIslav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra. Podsjeća da je je obrazovanje temelj konkurentnosti a Hrvatska je tu u društvu Filipina i Kostarike. “Ulaganja u infrastrukturu neće stvoriti nova radna mjesta, a postojeći sustav međugeneracijske solidarnosti nećemo moći dugi održavati. Moraju se iznijedriti ključne reforme. Zato je bolje da se promjene osmišljavaju iza lokalnih izbora kad se smanji pritisak za ulanja u lokalnu infrastukturu”, poručio je Balković. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost