Nacrt novog Ovršnog zakona pušten je na javno savjetovanje do 1. veljače.  Kao što se i očekivalo, Ministarstvo pravosuđa je glavnu proceduru donošenja zakona tempiralo za izbornu godinu, uoči predsjedničkih i izbora za EU parlament.

Premda se Ministarstvo moglo ugledati na učinkovitiju, pravedniju i jeftiniju ovršnu praksu u Sloveniji ili Austriji, sustav e-ovrha kakav je predviđen kod nas daleko je od postizanja tog efekta, a umjesto radikalnog pojeftinjenja postupka koje je novi Ovršni zakon trebao donijeti, izmjenom Zakona o ovrsi nad novčanim sredstvima, ljetos je, uvođenjem predujmova, početni trošak koji plaćaju vjerovnici i u slučaju naplate prebace na dužnika, povećan s dosadašnjih 200 kn na više tisuća kuna.

S druge strane, suvislo poboljšanje doći će iz osiguranja procedure obavještavanja dužnika o provođenju ovrhe koja bi trebala omogućiti da se više ne događaju ovrhe nad građanima koji za to ni ne znaju dok ne shvate da im je račun blokiran. 

Ovrhe nad plaćama više neće provoditi poslodavci i povećat će se raspon neovršivih primanja na božićnice, regres i ostale primitke koji nisu osnovni dohodak, no ojačat će uloga Fine čijih bezbroj naknada, koje nemaju uporište u stvarnim troškovima, dodatno povećavaju dug blokiranih, kao i troškovi javnih bilježnika, odvjetnika…  Zakon se ne bavi ni reguliranjem otkupa dugova i agencijama koje to rade pa se neće riješiti ni problem paralelnih ovršnih postupaka koji nisu rijetkost.

Ni na razmatranje nisu uzeti prijedlozi promjene redoslijeda naplate, pristigli i iz Hrvatske odvjetničke komore, kojima bi se prvo otplaćivala glavnica duga, a tek potom kamata, a da se ne govori o ideji ograničavanja kamata na visinu glavnice, što je postojalo još u rimskom pravu.