Kao i u svim mjestima riječkoga prstena, stanovnici općine Klana u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom velike najezde miševa čije lešine nalaze po svuda, oko kuća, u vrtovima, obližnjim livadama, na cesti. Prirodna pojava mišje brojnosti sa sobom nosi i određenu zabrinutost, odnosno, srah od mogućnosti razboljevanja od mišje ili hemoragijske groznice.

Na ovaj problem upozorili su iz Općine Klana uz riječi kako su u okvirima mogućnosti pristupili njegovu rješavanju te u suradnji s Veterinarskom stanicom Rijeka obavili potrebne deratizacije i dezinsekcije. Osim toga, mještane upozoravaju da prilikom boravka u šumi pojačano brinu o higijeni i pridržavaju se preporučenih mjera, a isto tako, koliko mogu osiguraju i svoje kuće, okućnice i vrtove,  piše Novi list.

pošast

Pojavila se nova epidemija, evo gdje vreba i koji su glavni simptomi

Simptomi su slični gripi

Hrvatskoj prijeti nova epidemija, zabilježeno već 70 oboljelih: ‘Nekoliko tjedana bio je u bolnici. Bilo je puno problema’

Na brojnost glodavaca mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici, a opće je poznato da obilje hrane pogoduju njihovu povećanju, dok dugotrajne hladne zime reduciraju njihov broj.

Herman Sušnik, upravitelj Šumarije Klana kazao je kako brojnost miševa do ove godine nikada nije bila tako velika, a razlog tomu jest blaga zima i obilje hrane koje imaju u šumi.

– Mogu reći da u četrdeset godina radnoga staža nikad nisam doživio ovoliku količinu pojave miševa. Povećanoj populaciji svakako je pogodovala lanjska jesen puna mlade bukvice i sjemena jele i smreke pa su miševi imali dovoljno hrane. Uzrok je svakako i u tome što su zime posljednjih godina jako tople i blage te izostaje onaj prirodni pomor glodavaca koji se inače događa, navodi Sušnik. Dodaje kako je šuma još uvijek prepuna miševa, a vjerojatno će biti i tijekom ostatka proljetnog i ljetnog razdoblja dok najezda ne prođe sama od sebe. Kemijske preparate, kaže, u šumama nije dozvoljeno koristiti, prvenstveno zbog toga što su Hrvatske šume potpisnice europskog certifikata koji zabranjuje bilo kakav unos kemije, stoga je najbolje ostaviti prirodi da to rješava.

Do oboljenja od mišje groznice, o kojoj svi govore i zbog koje mnogi strahuju, moguće je doći u izravnom ili posrednom dodiru s glodavcima, miševima i voluharicama te njihovim izlučevinama, a najizloženiji ovoj zarazi upravo su šumski radnici, lovci i poljoprivrednici, ljudi koji svakodnevno borave u šumi. Premda svake godine prijeti opasnost od zaraze, do češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca, rekao je Sušnik te kazao kako se i jedan od djelatnika Šumarije Klana nedavno zarazio mišjom groznicom i, na sreću, ozdravio.

– Znamo da je mišja groznica jedna ugroza koja kod ljudi izaziva određene zdravstvene probleme, zato ljudi koji rade u šumi i svakodnevnom su doticaju sa šumskim životinja, a time i miševima, moraju uvijek paziti, a posebno sada kada je u šumi potreban dodatan oprez, rekao je Herman Sušnik.

– Nije svaki miš zarazan, ali ako se naiđe na onog koji je zaražen, lako se može oboljeti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ono što kao upravitelj šume može preporučiti, ne samo šumskim radnicima, već i izletnicima, planinarima, biciklistima i svim ljudima koji posjećuju šume te kojih dolaskom toplijih dana ima sve više, jest da budu vrlo oprezni u boravku na otvorenom, a najbolje bi bilo, kaže Herman Sušnik, da trenutno izbjegavaju uopće ulazak u šumu.

Što se opreza tiče tijekom boravka u prirodi važno je izbjegavati sjedenje i ležanje na tlu, a posebno na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi.

Osim toga, preporučuje se da se osobne stvari čuvaju i ne ostavljaju izravno na tlu, a hrana i jelo drže u zatvorenim spremnicima. Prije konzumacije jela i pića važno je održavati higijenu ruku, oprati ih, ili koristiti antiseptik ili dezinficijens, a preporučeno je i nositi zaštitne maske tijekom boravljenja u šumi. Uz to, napominju da se izbjegava piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava te da se plodove ubrane u prirodi dobro isperu tekućom vodom. Uz navedeno, ističu da se gnijezda glodavaca, kao i uginule glodavce, nipošto ne dira golim rukama.