Ovoga tjedna kreću javni natječaji za prvih 78 projekata energetske obnove javnih zgrada diljem Hrvatske u ukupnoj vrijednosti od 435 milijuna kuna, najavio je Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja na prezentaciji “Programa energetske obnove javnog sektora 2012. – 2013.” u ponedjeljak u Zagrebu.

Vrdoljak navodi da je ovaj program prvi operativni projekt pokretanja hrvatskoga gospodarstva, koji je vladajuća koalicija najavila u svojem predizbornom “Planu 21”. Ministar je pojasnio da se prvi natječaj odnosi na vrtić u Bistri pokraj Zagreba, a odmah nakon toga idu oni za šest osnovnih škola u Varaždinu te veći broj škola u Osijeku. Očekuje se da će ovaj program do kraja lipnja obuhvatiti 300, a tijekom čitave 2012. i do 500 javnih zgrada. “Mi smo s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) dogovorili kreditnu liniju tešku 200 milijuna eura samo u ovoj godini. HBOR će osigurati fiksnu kamatu od četiri posto s rokom vraćanja kredita od najduže 14 godina”, pojašnjava Vrdoljak. Projekt će se financirati prema već poznatom modelu ESCO, koji podrazumijeva da ukupna investicija u energetsku rekonstrukciju zgrade nije veća od postojećeg troška koji se trenutno plaća za utrošenu energiju. Konkretno, ako je neka škola dosad trošila 250 kilovatsati (KWh) energije godišnje po četvornome metru svojega prostora, nakon obnove će trošiti 50 kWh, a razlika cijene će pokriti trošak obnove. “Bitno je istaknuti da najniža cijena neće biti kriterij za odabir najboljeg ponuđača, već će to biti ekonomski najpovoljnija ponuda bodovana po nizu kriterija. Nije nam u interesu da se ide s nekvalitetom i dampinškim cijenama i da ta najniža cijena u konačnici bude višestruko veća”, ističe Vrdoljak.

Izvozni proizvod

Referencije za regiju
Iako natječaji za energetsku obnovu javnih zgrada u Hrvatskoj neće biti zatvoreni za strane kompanije, ministar Ivan Vrdoljak ne očekuje da strani konkurenti mogu biti ozbiljnija konkurencija domaćim građevinarima i instalaterima. Naime, Hrvatska je prva u regiji koja pokreće ovaj projekt tako da u okruženju nema tvrtki koje bi imale bolje referencije za rad ovdje. S druge strane, kaže Vrdoljak, ako neka tvrtka iz Finske ili Švedske može biti konkurentnija od lokalnog poduzetnika, onda je to problem više domaćega građevinara, a ne tržišnog natjecanja. Nakon što za 5-6 godina Hrvatska dovrši glavninu posla u vezi s energetskom obnovom starijih zgrada, Vrdoljak očekuje da će velik broj domaćih tvrtk – građevinara, projektanata i instalatera – imati itekako što ponuditi s jako dobrim referencijama na tržištima u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Crnoj Gori kada one krenu s takvim projektima. Sada se kod nas očekuje raspisivanje 10 do 20 natječaja tjedno.