Hrvatska bi iduće godine trebala nastaviti s reformama kako bi potaknula gospodarski rast i pripremila se za članstvo u Europskoj uniji, konstatirala je Europska banka za obnovu i razvoj u izvješću o tranziciji.

Dovršetak pristupnih pregovora s Europskom unijom ključna je prekretnica za Hrvatsku, konstatira EBRD u ovogodišnjem Izvješću o tranziciji, ukazujući na potrebu jačanja institucionalnih kapaciteta za 'povlačenje' sredstava iz fondova EU-a.

Nužno je također poboljšati konkurentnost hrvatskog gospodarstvo, i to ublažavanjem "pojedinih restriktivnih praksi zbog kojih je tržište rada nefleksibilno a osnivanje i vođenje poduzeća otežano", upozoravaju u EBRD-u.

Izdvajaju i potrebu poboljšane discipline plaćanja javnih poduzeća.

Sljedeći je prioritet za 2013. daljnje regionalno povezivanje u energetskom sektoru. U EBRD-u napominju također da ima prostora i za daljnji razvoj mreža za transmisiju i distribuciju električne energije kako bi se prilagodile pojačanoj proizvodnji struje iz energije vjetra.

Izdvajaju i "uspješnu privatizaciju u financijskom sektoru koja bi mogla poslavi važan signal spremnosti da se smanji udio države". Podsjećaju da je hrvatska vlada objavila da se nada prikupiti dvije milijarde kuna prodajom imovine, poput Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

Među glavnim rezultatima u protekloj godini u EBRD-u ističu – uz zaključenje pregovora o pristupu Hrvatske Europskoj uniji – napredak u provedbi reformi u sektoru transporta. Reforma cestovnog sektora značajno je napredovala posljednjih godina, konstatiraju. Izdvajaju i dodjelu koncesije za Zračnu luku Zagreb i započeto restrukturiranje željeznica.

Upozoravaju ipak da je stanje u hrvatskom gospodarstvu i dalje iznimno slabo. Prošle su godine aktivnosti stagnirale, nakon dvije godine negativnog rasta, a ove godine ponovo bilježe pad, najvećim dijelom zbog nepovoljnih vanjskih kretanja, upozorava se u izvješću.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Izgledi za oporavak hrvatskog gospodarstva nisu ohrabrujući, s obzirom na produljenu dužničku krizu u eurozoni. Rizici za slabljenje gospodarske aktivnosti prilično su visoki, napominju.

Prema nedavno objavljenim sniženim prognozama EBRD-a, hrvatsko gospodarstvo zabilježit će ove godine pad od 1,9 posto, dok se u 2013. očekuje povratak rastu, po stopi od 1,2 posto.

U srednjoročnoj perspektivi moguće je da će Hrvatskoj poticaj pružiti članstvo u EU a možda i pokretanje dugoočekivanih reformi u javnoj upravi i na tržištu rada, te restrukturiranje javnih poduzeća, zaključuju.