Gotovo dvije trećine iseljenika koji su Hrvatsku napustili od 2013. do danas kao jedan od ključnih razloga iseljavanja ističu nemogućnost ostvarivanja prihoda koji omogućavaju normalan život. Više od polovice ističe rasprostranjenost korupcije u društvu, trećina opći osjećaj netrpeljivosti, a četvrtina lošu kvalitetu rada društvenih institucija.

Pokazalo je to istraživanje na 1126 iseljenika u EU, najviše Njemačku, UK i Irsku, od kojih je tri četvrtine u dobi do 40 godina, mahom (66%) visokoobrazovanih. Istraživanje je provela skupina istraživača s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a objavljeno je na portalu Ideje.hr, prenosi Večernji list. 

Na dnu ljestvice razloga odlaska ispitanih su nemogućnost zadovoljavajućeg rješavanja stambenog pitanja (18,9%), nepoticajno radno okruženje (17,1%) i neravnomjerna razvijenost regija (5,3%).

– Naše je psihologijsko tumačenje da je loša ekonomska situacija uparena s percepcijom da se zbog korupcije ne može ništa napraviti stvorila toksičnu mješavinu u kojoj iseljenici kao jedinu perspektivu za poboljšanje vlastite životne situacije vide napuštanjem zemlje – ustvrdio je u članku Zvonimir Galić, izvanredni profesor na Odsjeku i jedan od istraživača.

Za razliku od prijateljskih odnosa koje su ispitani procijenili podjednakim, zadovoljstvo drugim aspektima života procjenjuju boljim, osobito procjenu optimizma. Na pitanje što bi se moralo promijeniti u RH da se vrate, za trećinu je to mogućnost ostvarivanja prihoda za pristojan život, a za 18,4% povratak ne dolazi u obzir.