U protekle gotovo dvije i pol godine, koliko je prošlo otkako je Hrvatska preuzela euro kao službenu valutu, mjenjačko poslovanje je umnogome okopnilo. To je posve očekivano jer je gotovo novac eura u prometima ovlaštenih mjenjača u prijašnjem razdoblju imao predominantan udjel.

U prva tri mjeseca ove godine ukupna je vrijednost njihovih otkupa strane gotovine i čekova te prodaja strane gotovine iznosila nešto više od 47 milijuna eura, dok je u istom razdoblju 2022. kao zadnje godine u kojoj je euro u Hrvatskoj bio strana valuta bio oko 82 milijuna.

Najviše na Jadranu
Međutim, prvi kvartal ne pokazuje prave razmjere smanjenja tih poslova jer se najviše mjenjačkih poslova odvija tijekom ljetnih mjeseci. Utoliko o tome bolju sliku pružaju usporedbe cjelogodišnjih prometa, prema kojima je npr. lanjski dosegnuo nepunih 255 milijuna eura, što je tek sedam posto od 3,85 milijardi eura prometa zabilježenog u 2022.

Određeni broj pravnih osoba i obrta s licencama Hrvatske narodne banke nastavili su s pružanjem tih usluga i nakon prelaska na euro, u većini slučajeva kao sporedne djelatnosti, a većina ovlaštenih mjenjača locirana je na Jadranu. Sve koji i dalje ispunjavaju zakonom propisane uvjete za obavljanje tih poslova uskoro pak čekaju promjene zakonske regulative jer je odnedavno u javnom savjetovanju nacrt prijedloga novog Zakona o deviznom poslovanju.

Njime se na odgovarajući način uređuje poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u eurima, a jedna od značajnijih novosti u mjenjačkom poslovanju odnosi se na činjenicu da se ovlaštenim mjenjačima više ne uvjetuje obavljanje mjenjačkih poslova sklapanjem ugovora s nekom od poslovnih banaka.

Isto tako, po novom će se ovlaštenim mjenjačima “osim za gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu, omogućiti i prodaja gotovog novca u stranoj valuti putem platnih kartica, kao i naplata naknade kod svakog mjenjačkog posla, ako navedeno mogu evidentirati certificiranim programom s odgovarajućim funkcionalnostima”, ističe se u obrazloženju Ministarstva financija kao predlagatelja.

Istodobno, uvažavajući pravo na poslovni nastan iz Ugovora o funkcioniraju Europske unije, novim se zakonom kao kategorija ovlaštenog mjenjača izričito uvodi i podružnica inozemnog trgovačkog društva čiji je osnivač u svojoj matičnoj državi ovlašten obavljati mjenjačke poslove.

Njime se osigurava i provedba direktive EU o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz nje, a dodatno se uređuje i izvješćivanje HNB-a o definiranim poslovima s inozemstvom radi statistike platne bilance, s tim da sadržajno kod same obveze izvješćivanja nema bitnijih novosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najzastupljenije valute
U mjenjačkim poslovima danas dominiraju kupoprodaje američkog dolara, na koje se u prva tri mjeseca ove godine, kao i tijekom prošle godine, odnosilo nešto manje od 60 posto prometa. Uz američki dolar, najzastupljenije valute konverzija su švicarski franak, bosansko-hercegovačka konvertibilna marka, britanska funta i mađarska forinta.

U lanjskom prometu švicarski franak participirao je nešto manje od 20 posto, bosansko-hercegovačka konvertibilna marka oko 7,5, funta oko pet posto, a mađarska forinta nešto manje od četiri posto. Na smanjenje prometa mjenjača, uz ostalo, utječe i sve veća zastupljenost bezgotovinskih plaćanja.

Prema najnovijim podacima HNB-a, popis pravnih osoba i obrta koji su ispunili zakonom propisane uvjete te imaju odobrenje HNB-a sredinom svibnja brojio je 250 ovlaštenih mjenjača. Lista ukupno oduzetih licenci i onih koje su prestale po sili zakona (zbog stečaja ili likvidacije) znatno je dulja.