Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statitisku u veljači je zabilježen blagi rast robnog izvoza i uvoza, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Nakon što je dva mjeseca bilježio pad, vrijednost izvoza je u odnosu na drugi mjesec prošle godine povećana 0,6 posto. Istodobno vrijednost uvoza povećana je za 0,4 posto što je dovelo do blagog povećanja robnog deficita od 0,16 posto. Robni je izvoz u spomenutom mjesecu iznosio 685 mil. eura, dok je robni uvoz iznosio 1,22 mlrd. eura. Deficit robne razmjene porastao je na 539 mil. eura, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 56 posto.U odnosu na siječanj robni je izvoz povećan 13,1 posto, dok je uvoz zabilježio rast od 8,5 posto, stoji u analizi.

Prema kategorijama NKD-a vidljivo je da na kretanje izvoza i dalje najviše utječe smanjeni izvoz ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz ove djelatnosti, koji u najvećoj mjeri čini brodogradnja smanjen je u veljači za 74,4 posto. S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Značajan pad izvoza zabilježen je uz brodogradnju i kod prehrambenih proizvoda (-21,1 posto), dok je izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+23,9 posto), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+31,0 posto) te u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+112,3 posto). Na strani uvoza, najveći rast zabilježen je u kategorijama rudarstvo i vađenje (+34 posto) te uvoz prehrambenih proizvoda (+23,5 posto).

U nastavku godine očekivanje rasta neto izvoza analitičari temelje na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Iako, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama te očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom, zaključuju iz RBA.