Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva, u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je rođeno 14.350 djece manje u odnosu na broj umrlih osoba. Toliki negativan prirodni prirast znači da je u prva tri kvartala izgubljen grad veličine npr. Metkovića.

Uz priče o ukupnoj demografskoj slici i trendovima kod nas već niz godina idu riječi poput “katastrofa” i/li “slom”. Promatra li se samo prirodno kretanje stanovništva, primjerice, u protekilih 10 godina (2013.-2022.) izgubili smo više od 171 tisuću ljudi, što je približno desetak tisuća više od broja stanovnika grada Splita.

Premda i najnoviji podaci DZS-a djeluju zabrinjavajuće, valja primijetiti da je ovogodišnji višak umrlih nad brojem živorođenih od 14.350 osoba ujedno i najmanji 9-mjesečni gubitak populacije unazad tri godine. Posljednji put manji negativan saldo u promatranom razdoblju zabilježen je u pandemijskoj 2020., kad je zabilježen negativan prirodni prirast od 12.247.

U odnosu na prvih devet mjeseci prošle i pretprošle godine, kad je gubitak populacije (ne računajući migracije) premašivao 18.100, ovogodišnji je manji za oko 3800. Isto tako, gleda li se saldo živorođenih i umrlih u rujnu (-1172), manji mjesečni “minus” posljednji je put zabilježen u rujnu 2020. godine (-1038).

Sve u svemu, ovogodišnje brojke zasad sugeriraju da bi na razini cijele 2023. slijedom prirodnog kretanja stanovništva saldo trebao biti manje negativan nego u protekle dvije godine, kad je iznosio oko 23.100 (lani) odnosno rekordnih 26.200 (preklani).

Iako je zaključno s rujnom u 2020. negativan saldo bio za oko dvije tisuće ljudi manji nego ove godine, prva godina pandemije na kraju je zaključena s “minus” 21.178. Utoliko se izglednim čini da će ovogodišnje brojke biti manje turobne i u odnosu na 2020., ponajprije na račun većeg pada broja umrlih u odnosu na pad broja rođenih. To, međutim, ne mijenja bitnije dubinu problema demografskih kretanja u državi.