Ekonomski institut Zagreb (EIZ) u ovoj godini očekuje pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od 0,5 posto, dok za iduću godinu prognozira rast BDP-a od 1,2 posto.

Prognoze objavljene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly sada su lošije nego prije tri mjeseca (kada se u 2013. očekivao pad BDP-a od 0,2 posto, a u idućoj godini rast od 1,5 posto ) zbog stanja gospodarstva koje je slabije nego što se očekivalo, a to se odnosi prvenstveno na osobnu potrošnju i investicije.

Analitičari EIZ-a pritom procjenjuju da je nedostatak stabilnih i održivih izvora rasta ključan izazov za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji, a ocjenjuju da ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće prepreke rastu.

Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja. Takav bi paket bio vjerodostojniji ako ga podrže Europska komisija i MMF, a mogao bi omogućiti i povoljnije financiranje, smatraju u EIZ-u.

Iako većina podataka za početak ove godine ukazuje na nastavak negativnih kretanja, iz EIZ-a ističu kako je opaženo zaustavljanje pada aktivnosti u industriji i građevinarstvu.

Pod utjecajem ubrzavanja rasta globalnog gospodarstva, jačanja oporavka u eurozoni te intenziviranja domaćih investicija, očekuje se postupno jačanje aktivnosti u 2014. koje, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje. Ona će i dalje biti slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti čija će stopa ostati iznad 20 posto, upozoravaju analitičari EIZ-a.

Inflacija bi se trebala nastaviti snjižavati na oko 2 posto u 2014., a tečaj bi trebao ostati stabilan. Očekuje se pozitivan saldo tekućeg računa bilance plaćanja od oko 0,5 posto BDP-a i to zbog sporijeg rasta uvoza od izvoza i rasta prihoda od turizma.

U ovoj se godini očekuje nastavak smanjenja domaće potražnje, pri čemu bi osobna potrošnja mogla pasti oko 2 posto, državna 1 posto, a za oporavak investicija morat će se pričekati 2014. godina.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ovakve su prognoze pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti – učinaka priključivanja EU-u i ocjene potencijala rasta hrvatskog gospodarstva.

Navode kako su padu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2012. godine od 2,3 posto najviše doprinijeli smanjivanje investicija i slaba osobna potrošnja, a djelomično ga je ublažio pozitivan učinak neto-izvoza.

Navode da se negativna kretanja nastavljaju i ove godine, ali prepoznaju i nekoliko ohrabrujućih signala.

Dok desezonirani podaci o prometu u trgovini na malo i dalje ukazuju na znatan pad, podaci za industrijsku proizvodnju i građevinarstvo upućuju na zaustavljanje negativnog trenda. Iako je kreditiranje građana i gospodarstva smanjeno, opažen je rast ponude novca.

Početkom godine snažno je povećan broj nezaposlenih, ali podaci za ožujak pokazuju smanjivanje koje je bilo izraženije nego prošle godine.

Vlada je poduzela znatne napore u smjeru fiskalne konsolidacije i uspjela smanjiti deficit u 2012. godini, no procjenjuje se da ukupni rashodi opće države ipak nisu smanjeni dovoljno da bi se zadovoljilo fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti koje traži pad njihovog udjela u BDP-u za jedan postotni bod.

Iduća bi godina ipak trebala pružiti povoljnije međunarodne okolnosti budući da se očekuje ubrzavanje rasta globalnog gospodarstva te jačanje oporavka u eurozoni. Osim toga, očekuje se intenziviranje domaćih investicija potaknutih Vladinim aktivnostima, ali i članstvom u EU-u.

Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo bi osnažiti rast koji, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje.

Analitičari Ekonomskog instituta u priopćenju navode kako su prognoze pripremljene pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti – učinaka priključivanja EU-u i potencijala rasta hrvatskog gospodarstva.

S priključivanjem EU-u hrvatski bi izvoz u zemlje CEFTE mogao biti smanjen zbog gubitka preferencijskog statusa, dok će se na domaćem tržištu hrvatski proizvođači suočiti s pojačanom konkurencijom.

Istodobno napominju kako bi pozitivni učinci zbog pojačanog interesa ulagača i turista mogli biti snažniji nego što je pretpostavljeno u sadašnjim prognozama.