Drvna sirovina jedini je resurs kojeg Hrvatska ima u obilju i to vrhunske kvalitete, a čak  88% drvne zalihe u vlasništvu je države. Šume slavonskog hrasta, bukve, jasena, javora, oraha, trešnje i ostalih tvrdih listača obnovljivi su "rudnik“ koji može biti izvor brzog oporavka nacionalnog gospodarstva. Može biti, no hoće li ?

Tvrtka koja upravlja drvnom sirovinom, Hrvatske šume (HŠ) za 2015. ugovore o prodaji trupaca potpisale su sa 344 tvrtke u ukupnoj količini 1.877.774 prostornih metara (m³). Za prodaju ogrjevnog drva i drva za drvne ploče sklopljeno je još 217 ugovora za 1.225.821 m³. Ugovorenim količinama drvna industrija međutim, nije zadovoljna. U Šumama tvrde kako je sirovina ograničena, raspoloživih trupaca za godišnju sječu ima tek oko 2,2 milijuna m³ dok pilanarski i prerađivački kapaciteti prelaze  pet m3.

Od 2012., ističu u Šumama,  u ugovore su integrirali kriterije dodane vrijednosti (stupanj finalizacije proizvoda, broj zaposlenih…) čime nastoje potaknuti  proizvodnju višeg stupnja dorade. Veću količinu trupaca u svakoj sljedećoj godini tvrtke mogu ostvariti dokažu li povećanje proizvodnje finalnih proizvoda jer, tvrde u HŠ, cilj je poticati veću dodanu vrijednost u Hrvatskoj, a ne izvoz poluproizvoda.

S druge strane drvoprerađivači smatraju kako je moguća godišnja sječa oko 6 milijuna m3  što otvara novo zapošljavanje oko 70.000 djelatnika neposredno u preradi i obradi drva, te još dvaput toliko induciranim djelovanjem u cijelom gospodarskom sustavu. Za primjer ističu Poljsku i njezino iskustvo u proizvodnji i izvozu namještaja. Da se primaknemo Poljacima, opominju, potrebno je u idućih nekoliko godina 'trčati', ne 'hodati'. 

Hrvatska definitivno raspolaže s golemim sirovinskim potencijalom pa bi drvna industrija mogla postati ne samo kotač zamašnjak u gospodarskom oporavku već bi mogla zaustaviti i depopulaciju ruralnih područja. Međutim, tvrdi struka, problem je što nemamo kvalitetan ni zakon, ni pravilnike koji bi dali poticajne okvire. I dalje smo u zrakopraznom prostoru gdje lako mogu varati svi s obzirom na ne baš velike kazne, u rasponu su od 10 do 150 tisuća kuna.  

Hrvatska drvna industrija 65% od ukupne proizvodnje plasira u izvoz dok je uvozna komponenta oko pet posto. Članstvom u EU znatno je olakšan izvoz na zajedničko tržište pa je u osam mjeseci 2014. kroz izvoz ostvareno 868 milijuna USD uz suficit trgovinske bilance s inozemstvom od 481 milijun dolara. To je 32 posto veći iznos u odnosu na isto razdoblje 2013. kada je vrijednost izvoza dosegnula 659 milijuna dolara.

Poslovni dnevnik upravo na temu iskorištavanja drvnog potencijala organizira okrugli stol 'Drvna industrija', sudjelujte, ulaz je besplatan, prijavite se ovdje!

Okrugli stol održava se 27. veljače 2015. godine. Počasni gost okruglo stola bit će ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina.

Teme o kojima će panelisti raspravljati su:

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

• Koje su najveće prepreke razvoju drvne industrije?
• Može li Hrvatska zaštitit svoju sirovinsku bazu u okviru EU pravila?
• Kako država može rasteretiti kompanije iz drvnog sektora?
• Izvozimo sirovu građu, a uvozimo gotov proizvod. Kako to spriječiti?
• Treba li Hrvatska okrupniti proizvodnju i brendirati samo jednu vrstu drvenih proizvoda?