Od kada je slovenski poduzetnik Dušan Šešok 2019. ušao u propalo, stoljeće staro šibensko Brodogradilište, ono se vidno oporavilo i već je neprepoznatljivo i cijenjeno brodogradilište srednje veličine u hrvatskim okvirima. No, pravi investicijski val u tom škveru tek će startati. Za pokretanje razvojnih projekata vrijednih više od 30 milijuna eura, koji su već tri godine pripremani i čekaju spremni, ispunjen je konačno glavni preduvjet – osigurana je koncesija za obavljanje djelatnosti za dodatnih 20 godina, sve do 2054.

Ta odluka, na koju se u Šibeniku čeka još od 2022., kada se Iskra brodogradilište obratilo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, usvojena je na prošlotjednoj sjednici Vlade i, zanimljivo, prošla pomalo ispod radara, iako je za brodograđevnu industriju, koja u Hrvatskoj već dulje vrijeme prolazi kroz duboku krizu, to značajna i pozitivna vijest.

Predsjednik Uprave Roko Vuletić kaže da je nakon provedbe plana restrukturiranja poslovanje stabilizirano, odrađena su nužna ulaganja, zaposleni kadrovi i postojeći kapaciteti, no za daljnji iskorak i povećanje aktivnosti neminovna su ozbiljnija ulaganja u infrastrukturu i objekte. Oprema kojom raspolaže brodogradilište u nekim slučajevima je i starija od 50 godina.

Postojeća 30-godišnja koncesija na pomorskom dobru škveru istječe 2034., što znači da se nužna ulaganja, za koja je potrebno još pribaviti i odobrenja i dozvole, ne bi amortizirala. Stoga je produljenje koncesije ključno za nova ulaganja u Šibeniku.

Nije tajna da je prošle i pretprošle godine Šešok već pratio mogućnost ulaska i u druga brodogradilišta, na sjevernom Jadranu, koja su u vlasništvu države i u pripremi za privatizaciju. Dijelom je to bilo zbog traženja novih opcija za ulaganja, dijelom i jer su na postojećim kapacitetima u Šibeniku limitirani i u Iskri ne mogu prihvaćati poslove koji im se otvaraju.

Odvodnja otpadnih voda

Tema eventualnih ulaganja u sjeverna brodogradilišta tek će se otvarati jer se u drugom dijelu godine očekuje objava natječaja za prodaju, no sada je potpuno sigurno da u Šibeniku Šešok ostaje još dulje vrijeme i kreće s velikim planovima.

Ukratko, u planu je izgradnja novog doka, uređenje i obnova postojećih zgrada, uređenje novog dijela operativne obale i platoa za prihvat brodova i kupnja novog travel lifta, nabava plazme za rezanje i obradu aluminija, nabava auto dizalice, a pojedine aktivnosti iz plana, poput izgradnje solarne elektrane i sanacija i izgradnja sustava otpadnih voda u međuvremenu su već i poduzete.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izgradili su vlastitu fotonaponsku elektranu snage 750 kilovat sati, koja škveru osigurava već sada energetsku neovisnost te pokriva oko 90 posto njegovih potreba za strujom. Vuletić kaže i da se razmišlja i o instalaciji dodatnih solara pa bi brodogradilište bilo i proizvođač struje za druge. Instaliran je i napredan sustav odvodnje otpadnih voda koji se sastoji od tri odvojena sustava za fekalne, oborinske i tehnološke vode.

U međuvremenu, dok se čekalo rješenje za koncesiju, u škveru nisu čekali prekriženih ruku. Obratili su se Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije i već dobili rješenje za studiju utjecaja na okoliš, tako da nakon ishođene koncesije i potpisivanja izmjena postojećeg ugovora s državom mogu startati s prvim koracima ka realizaciji ulaganja. Prvi na redu su ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola. Prema odluci o koncesiji do 2034. bi trebalo biti realizirano 30,7 milijuna eura investicija, a nakon toga, do 2054. još 4,9 milijuna. Vuletić realnim drži da ona mogu biti realizirana za tri do pet godina, naravno, ne budu li zapinjale potrebne dozvole.

Proširenje kapaciteta

Iz dokumentacije za odobrenje Ministarstva zaštite okoliša poznati su detalji planiranih zahvata, koji predviđaju, među ostalim, i proširenje fizičkih kapaciteta, s tim da će se oni provoditi unutar postojećeg prostora. Zahvatima bi se dobilo dodatnih deset tisuća četvornih metara, a uz proširenje operativne obale izgradile bi se dvije hale te iskoristio sada neaktivan prostor, što bi u konačnici omogućilo rad na značajno većim brodovima i po duljini i tonaži, kao i povećanje poslova za 30 posto u odnosu na postojeće stanje.

Posla već sada ne manjka, iako je, kako ističe Vuletić, brodograđevna industrija u velikoj krizi. Već dulje vrijeme Iskra radi katamarane za norveško tržište, u tijeku je i gradnja sedam SAR brodova za lučke kapetanije, za nadzor sigurnosti plovidbe, koje je naručilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Od nijh su, kaže Vuletić, dvije već isporučene, do kraja godine bit će isporučene još dvije brodice te preostale tri u 2026., u gradnji ima i brzu brodicu za održavanja sustava prometne signalizacije za Plovput.

Iako raste udjel gradnje brodova, to je brodogradilište specijalizirano za remontne poslove, a od većih su poslova remonti koje se obavlja za Jadroliniju, Hrvatsku ratnu mornaricu i Slovensku ratnu mornaricu.

Ova je godina, što se financijskih rezultata tiče, prema riječima glavnog menadžera Iskre, u najmanju ruku na razini prošle godine, a moguće će biti i bolja, s time da je 2024. bila rekordna i po ostvarenim prihodima i dobiti te svim ostalim pokazateljima. Prihodi su premašili 27 milijuna eura (2020. bili su na razini 6 milijuna), a neto dobit dosegnula je tri milijuna eura. Prihodi od izvoznih poslova pritom prelaze polovicu svih prihoda.

No, za 2026. Vuletić nije tako siguran u očekivanjima. Oprezan je i smatra da će ona biti pravi izazov. “Ulazni troškovi toliko su rasli da više ne možemo govoriti o cjenovnoj konkurentnosti u odnosu na slična brodogradilišta iz drugih zemalja. Slijedi nam, drugim riječima, veće dokazivanje i moramo nuditi više od konkurencije da bismo dobili povjerenje i ugovorili poslove”, kaže Vuletić.

Opterećenje o kojem govori odnosi se na troškove rada, koji su u protekle tri godine kumulativno rasli za 40-ak posto, no bili su neminovni da bi se zadržalo kvalitetu zaposlenika. Potvrđuje to i činjenica da nedostatak radnika više nije problem. Među 200-tinjak zaposlenih 25 ih je iz inozemstva i već su nekoliko godina u Iskri, a uz postojeće domaće radnike vraćaju se i oni koji su ranije išli na rad u druge zemlje.

Autonomni brodovi

Ipak, plaće neće smanjivati, a rješenje Vuletić vidi i u okretanju obrambenoj industriji, u kojoj je, što se poslova tiče, i u brodogradnji trenutačno najbolja perspektiva. Među ostalim, i flota HRM-a je stara i bit će potrebe za gradnjom i manjih patrolnih brodova i desantnih čamaca, a nije isključeno da i Iskra bude uključena u poslove u okviru gradnje korveta, za koju je u tijeku postupak nabave. Jedan od uvjeta koji postavlja država za dobivanje tog posla je i uključivanje domaće brodogradnje, a nekoliko delegacija zainteresiranih potencijalnih graditelja već su obišle šibenski škver i obavile razgovore o mogućnostima suradnje.

Vuletić otkriva i da Iskra s partnerima razvija i besposadne, autonomne brodove, koji će zasigurno imati važnu ulogu u sigurnosnom sustavu u bliskoj budućnosti. No, projekt je još u fazi razvijanja, dodaje Vuletić.