Otok Hvar svojevrstan je sociološko-antropološki fenomen jer su odatle čak 24 akademika, čime se bavi desetogodišnji multidisciplinarni projekt  “Desetljeće akademika otoka Hvara”, kaže zamjenica voditeljice projekta Tarita Radonić.  

Rekordni rezultati

Turističke brojke Zagrebačke županije lani nadmašile 2019.

Radi se o otoku s najvećim brojem akademika na svijetu, tvrdi Radonić i pojašnjava da se temeljem konsenzusa njihova tima hvarskim akademicima smatraju svi redovni članovi akademija znanosti i umjetnosti rođeni na Hvaru, kao i oni podrijetlom s otoka, odnosno čije prvo i drugo obiteljsko koljeno potječe s Hvara.

Zbog turizma i partijanja zaboravlja se baština

“Po našim trenutnim analizama, Stari Grad se može dičiti sa šest akademika, dok ih Brusje ima pet. U Starom Gradu su rođeni Šime Ljubić, Tomislav Raukar, Nikša Stančić i Jorjo Tadić, dok je iz Staroga Grada po majci i ocu Tonko Maroević, a po ocu Antun Šoljan. U Brusju je rođen Mate Hraste, a podrijetlom su od tamo i Kažimir Hraste, Marin Hraste, botaničar i virolog Davor Miličić i kardiolog Davor Miličić”, navodi Radonić. 

“Desetljeće akademika otoka Hvara (2025. – 2035.)” je dugoročni projekt čija je svrha interdisciplinarnim istraživanjima, dokumentiranjem, kontekstualiziranjem, prezentiranjem i javnim komuniciranjem na diskurzivnoj i vizualnoj razini proslaviti akademike s Hvara.

Ciljevi su prikupiti, analizirati i predstaviti biografsku i bibliografsku građu hvarskih akademika, očuvati njihovu materijalnu i nematerijalnu baštinu i ostavštinu, analizirati i doprinijeti razumijevanju fenomenologije Hvara kao otoka akademika, te postaviti taj fenomen kao važan segment razvoja i promocije kulturnog i znanstvenog turizma na Hvaru.  

Ugledni kardiolog Davor Miličić rekao je Hini da je Institut Pharos s HAZU-om nedavno sklopio ugovor o suradnji na različitim projektima s naglaskom na promicanje kulturne i povijesne baštine Hvara, o čemu će se organizirati stručni i znanstveni skupovi.

Miličić je ponosan na Hvar gdje provodi svako ljeto, tamo ima djedovinu i povezan je s otokom, no žao mu je što je posljednjih godina postao turističko-partijanersko mjesto koje često zaboravlja i zanemaruje svoju iznimno vrijednu kulturnu i povijesnu baštinu. 

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Podsjeća kako 99 posto ljudi koji posjete Hvar najvjerojatnije ne zna da je najstarije gradsko kazalište u Europi upravo tamo, a ne znaju ništa ni o Ivanu Vučetiću, izumitelju daktiloskopije koji je dramatično utjecao na svjetsku kriminalistiku.

Nigdje kult školovanja nije bio tako izražen

“Nekada su na Hvaru ljudi smatrali najvećim postignućem školovanje svoje djece. Primjerice, u Brusju su u 19. i 20. stoljeću ljudi ‘od usta otkidali’ kako bi slali djecu u gimnazije i na fakultete. Nigdje u Hrvatskoj kult školovanja vjerojatno nije bio tako izražen kao na Hvaru, posebice u Brusju”, kaže Miličić.

Nisu tu samo akademici već i sveučilišni i srednjoškolski profesori, učitelji, liječnici, pravnici, matematičari, inženjeri, novinari, slikari, kipari, glazbenici i ostali visokoobrazovani ljudi. Njih je podrijetlom s Hvara napretek, također srazmjerno više nego bilo gdje drugdje, ustvrdio je.  

Ravnatelj Međunarodnog instituta za znanost, umjetnost i kulturu Pharos Pero Lučin podsjeća da je institut osnovala grupa sveučilišnih profesora, znanstvenika i umjetnika iz Hrvatske, Austrije, Australije i SAD, koji su rodom ili ljubavlju povezani s Hvarom.

“Radi se o svojevrsnoj platformi za promišljanje i adresiranje društvenih, kulturnih, zdravstvenih, ekonomskih, ekoloških i drugih izazova vezanih za Hvar, pa i za širu dalmatinsku i mediteransku regiju”, dodaje Lučin.

“Pharos” – Međunarodni institut za znanost umjetnost i kulturu je osnovala grupa sveučilišnih profesora, znanstvenika i umjetnika iz Hrvatske, Austrije, Australije i Sjedinjenih Država, koji su – bilo rodom ili ljubavlju – povezani s otokom Hvarom. Institutu je cilj razvijati i voditi znanstveno-istraživačke, odgojno-obrazovne, umjetničke, kulturološke i interdisciplinarne procese izgradnje aktivne i održive zajednice. 

Tko su hvarski akademici

Akademici su pravnik Jakša Barbić, internist i toksikolog Tihomil Beritić, pjesnik, književni povjesničar i kritičar Marin Franičević, književnik Marin Franičević Pločar, patofiziolog Stjepan Gamulin, akademski kipar i grafičar Kažimir Hraste, inženjer kemijske tehnologije Marin Hraste, filolog i dijalektolog Mate Hraste, književnik Živko Jeličić, književni povjesničar i leksikograf Nikica Kolumbić, akademski kipar Kuzma Kovačić, povjesničar i arheolog Šime Ljubić, književni teoretičar, esejist, pjesnik i prevoditelj Mladen Machiedo.

Među njima su i povjesničar umjetnosti, književnik i prevoditelj Tonko Maroević, botaničar i virolog Davor Miličić, kardiolog Davor Miličić, arhitekt Velimir Neidhart, povjesničar i arheolog Grga Novak, povjesničar Tomislav Raukar, antropolog Pavao Rudan, pravnik i političar Davorin Rudolf, povjesničar Nikša Stančić, književnik Antun Šoljan i povjesničar Jorjo Tadić.

Piše: Žaklina Jurić