Uz Dubai, Doha je jedna od najatraktivnijih destinacija izvan Europske unije, kamo Hrvati odlaze u potrazi za poslom, piše tportal. 

Država Katar ima drugi najveći BDP po stanovniku na svijetu, a svake godine bilježi veliki gospodarski rast i postaje jedan od vodećih financijskih centara. Katar svoju percepciju gradi kroz kulturu, sport i edukaciju. Hrvatska je u ovoj državi prepoznala veliki potencijal jer joj može pomoći da doživi gospodarski bum. S druge strane, i Katar želi što tješnje veze s Hrvatskom, navodi tportal. Direktor i vlasnik Apriori komunikacija te predsjednik Hrvatsko-katarske udruge Danijel Koletić uspješan je primjer da u najbogatijoj arapskoj zemlji ima mjesta i za Hrvate.

"Katar je jedna od država budućnosti koja ima jasno zacrtan svoj razvoj kroz brojke u sljedećih deset godina. Malo je država u svijetu koje u ovoj krizi imaju pomno isplaniran budžet za razvoj u smislu da će se izgraditi 700 kilometara metroa, više od 350 hotela, više od 25 škola, više od 1.000 kilometara različitih cesta, devet stadiona… Razvoj je tu, a je li Hrvatska spremna, to djelomično ovisi i o hrvatskoj politici. Hrvatska je, naime, na početku napravila jedan loš korak s Katarom. Vlada premijera Sanadera je ostavila katarskog emira neobavljena posla, međutim, predsjednik Josipović i ova vlada razumiju tu viziju Katara i zato je Hrvatska investirala u otvaranje veleposlanstva u Dohi", rekao je Koletić u razgovoru za tportal.

Prema neslužbenim podacima, u Kataru živi i radi oko 290 Hrvata, a prisutno je šest hrvatskih tvrtki.  Koletić je istaknuo kako je Hrvatsko-katarska udruga obavila 15-ak razgovora s tvrtkama koje su se zanimale za mogućnost pokretanja posla u Kataru, a uglavnom se radi o softverskim tvrtkama i uslužnim djelatnostima.

"Odlučio sam se na osnivanje Udruge jer vidim poslovni interes i povezivanje u različitim segmentima. Ipak, Hrvatska još nije spremna prihvatiti katarskog gosta. Prvenstveno govorim o hotelima. Katarski gost je gost koji novac troši u Švicarskoj ili Njemačkoj. Hrvatska ne smije propustiti ovu šansu za povezivanje. Znam da će država napraviti dobre poteze, ali govorim o privatnom sektoru, malim i srednjim poduzetnicima, o svim vrstama industrije. Svatko razumije da Hrvatska ne može više tim intenzitetom prodavati svoje proizvode samo zemljama u regiji koje se također nalaze u krizi. Moramo tražiti treća tržišta. Hrvatska u Kataru ne može biti vodeći partner jer nismo velesila, ali sigurno možemo biti dio tog procesa i morali bismo biti aktivnije prisutni Katar", smatra Koletić te dodaje da raditi u Kataru znači apsolutno zaboraviti bilo kakve zakone i pravila ponašanja i poslovne kulture iz Europe. "To je jedan novi svijet i novi izazov. Vi ne možete napustiti državu u nekim slučajevima ako niste dobili dozvolu za izlazak iz države."

"Za otvaranje tvrtke u Kataru postoje različite tarife prilikom registracije, ali osnovni start-up paket košta između deset i dvanaest tisuća dolara, međutim, troškovi života nisu nimalo niski. Primjera radi, turistička viza za Katar košta 100-110 eura, čime Katar šalje signal da ne želi biti pretjerano turistička destinacija, poslovna viza stoji oko 250 eura, najam zakonski propisanog prostora, ovisno o djelatnosti, ne možete naći ispod 2.000 eura, također, objekt za stanovanje ne možete naći ispod 1.400 eura, plus vozilo, plus plaća, plus hrana", rekao je Koletić za tportal.