Izvješće o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku u prvom polugodištu pokazuje da ta društva značajno zaostaju u provedbi reformi i ostvarenju zacrtanih planova, stoji u novom osvrtu Instituta za javne financije (IJF).

Izvješće sadrži podatke o poslovanju 54 društava, a neshvatljivo je, navode autori osvrta Anto Bajo iz IJF-a i Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta, da su podaci dvaju trgovačkih društava, Autocesta Zagreb – Macelj i Bina Istra, okarakterizirani kao poslovna tajna.

Prema izvješću, 34 društva ostvarila su u šest mjeseci ove godine ukupnu neto dobit od 2,42 milijarde kuna, što je 17,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, 19 društava ostvarilo je gubitak od 731,6 milijuna kuna, a najveće su gubitke ostvarili INA, Petrokemija, HŽ Infrastruktura i Croatia Airlines.

"Dio gubitaka rezultat je sporije provedbe restrukturiranja, te čekanje nekih društava na notifikaciju pred Europskom komisijom, gdje se dobivaju potvrde za provedbu predloženih mjera za restrukturiranje", navode autori osvrta.

Dodaju da je razina investicija u prvom polugodištu od 3,1 milijardu kuna podbacila i tek je 29,9 posto planiranih iznosa.

"Problem je dvojak, loše planiranje ili pak nemogućnost ostvarenja investicija zbog visokih rashoda za tekuće potrebe", navode Bajo i Primorac.

U izvješću se navodi da su subvencije na polovini godine iznosile oko 1,23 milijarde kuna, dok su lani bile 1,15 milijardi, a ostvaruje ih 15 društava. Ukupne polugodišnje subvencije već su dosegnule 84 posto planiranog iznosa za cijelu 2014. godinu. Najveći dio subvencija i dalje odlazi Hrvatskim željeznicama, Jadroliniji i Croatia Airlinesu.

Ukupno gledano, navode autori osvrta, smanjen je dio troškova zaposlenih jer je smanjen njihov broj na 78.274 djelatnika. Prosječna najviša neto plaća od 20.864 kuna i najniža neto plaća od 3.839 kuna društvima i dalje rastu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Proces restrukturiranja je očito spor i on se u pojedinim društvima i dalje odgađa", navode Bajo i Primorac, koji smatraju da ozbiljan problem još uvijek predstavljaju izrazito visoke obveze trgovačkih društava koje se zbog sporosti provedbe restrukturiranja ne smanjuju.

Na polovini godine iznosile su 85,8 milijardi kuna, gotovo isto koliko i prošle godine. Obveze prema kreditnim institucija iznosile su 53,5 milijardi kuna, dok su u isto lanjskom razdoblju iznosile 56,3 milijarde.

Najveće kreditne obveze imaju Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka-Zagreb te INA, a značajna povećanja obveza prema bankama imaju Zračna luka Rijeka, Holding Đuro Đaković te HŽ infrastruktura, navode autori osvrta.

Ukupne financijske obveze prema kreditnim i ostalim financijskim i nefinancijskim institucijama iznose 69,6 milijardi kuna i bilježe smanjenje od svega 0,8 posto u odnosu na polovicu prošle godine.

"U pojedinim društvima prisutni su visoki financijski rizici koji prijete stabilnosti državnih financija. U prvom redu, u društvima iz sektora prometa (željezničkog, cestovnog i zračnog prometa), zbog visoke razine kreditnih zaduženja, čije obveze jamči država s izdanim i aktivnim jamstvima", navodi se u osvrtu.

Njegovi autori smatraju da rezultati poslovanja pokazuju da društva još uvijek posluju sa značajnim i visokim troškovima koji prijete fiskalnoj stabilnosti države.

"Monetizacija autocesta čini se opravdanom mjerom za hvatanje kratkog daha za državu. Ipak, bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija, koje se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog državnog interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije, utjecaj tih poduzeća na fiskalnu poziciju države i dalje će biti visok. Potencijalne obveze društava i dalje mogu srozavati kredibilitet države. Jedan od suštinskih problema državnih financija jesu trgovačka i komunalna društva i regulatorne agencije čijim se kvalitetnim restrukturiranjem trebaju stvoriti kvalitetniji temelji za reformu državne uprave", zaključuju Bajo i Primorac.