Banke u Hrvatskoj su u prvom tromjesečju zabilježile oštar pad neto dobiti, za 23 posto, no prvi kvartal nije toliko reprezentativan za ono što bankarski sustav čeka u ostatku godine, u kojem će doći do rasta loših plasmana i troškova rezervacija, istaknuo je u četvrtak na briefingu u HUB-u.

“Prvi kvartal sigurno nije reprezentativan za ono što nas čeka u ostatku ove godine jer će gospodarski šok, koji je od travnja nadalje najjači, ostaviti ozbiljan trag po pitanjima naplativosti kredita (…) a doći će do rasta loših plasmana i troškova rezervacija u ostatku godine”, upozorio je ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje na briefingu Hrvatske udruge banaka (HUB) na kojem je predstavljen i najnoviji HUB Pregled 2/2020.

Neto dobit banaka je u prvom tromjesečju iznosila 1,07 milijardi kuna, što je za oko 320 milijuna kuna manje no u istom razdoblju lani.

Najnoviji podaci

Covid nagriza međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke

Pritom je zabilježeno smanjenje neto prihoda po svim izvorima operativnog prihoda, napominje Šonje.

Tako je neto kamatni prihod banaka u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao za 3,7 posto (na 2,75 milijardi kuna), neto prihod od provizija i naknada za 6,3 posto (na 1,2 milijarde kuna), a ukupni neto prihodi iz poslovanja za čitavih 10 posto (na 3,45 milijardi kuna), pokazuju podaci iz HUB Pregleda.

Šonje navodi i kako su depoziti građana kod banaka do travnja porasli za 7,2 posto na godišnjoj razini. To pokazuje važnost stabilnog bankarskog sustava u krizama, jer smo kroz četvrti mjesec prošli bez ikakvih problema i poremećaja, poručio je.

Uređenost

Banke u zadnji čas vratile registar obveza po kreditima, neizvjesnost i rizici ‘lete u nebo’

Šonje napominje i da nije došlo do velike valutne supstitucije, u smislu prestanka sklonosti štednje u kunama, pa se tako udjel štednje u eurima zadržao na oko 60 posto.

“Iako je travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine. Pritom Hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna, što daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7 posto”, ističe se u HUB Pregledu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Krediti stanovništvu su u prvom kvartalu bilježili rast od 8 do 9 posto, a po prvi put nakon dugog niza godina su stambeni krediti dosegnuli gotovinske nenamjenske.

Unatoč smanjivanju kamata

Banke imaju sve oštrije kriterije: Građani će do kredita dolaziti dosta teže nego dosad

Novi krediti stanovništvu brže su zaustavljeni od novih kredita poduzećima, koji su u ožujku snažno rasli, s obzirom da su im bili potrebni krediti za likvidnost.

Pad prometa u trgovini na malo u travnju 25,5 posto, u Njemačkoj samo 6,5 posto

U travnju ukupan realan pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini iznosio je 25,5 posto. Slični su i podaci za Poljsku i Češku, dok Šonje ističe da je dobra vijest što Njemačka bilježi pad od samo 6,5 posto.

“Njemačko gospodarstvo se ponaša i izgleda mnogo bolje od pesimističnih očekivanja koja smo imali prije mjesec ili dva. To daje dašak optimizma da bi oporavak od covid krize u srednjoj Europi mogao ići nešto brže no što se očekivalo”, poručuje Šonje te dodaje da bi to na Hrvatsku moglo djelovati s određenim vremenskim pomakom.

Šonje dodaje i da nema poremećaja s kamatnim stopama i one su i dalje na povijesno niskim razinama.

Adrović: Ako dođe do rasta nezaposlenosti, rast će i broj zahtjeva za moratorije na kredite

Direktor HUB-a Zdenko Adrović ističe da je prosjek kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj pao na 2,8 posto te je ona niža u odnosu na ostale usporedive zemlje EU-a koje nisu članice eurozone, poput Mađarske, Poljske, Rumunjske i Bugarske.

Kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećima iznosi pak 3,2 posto, a Adrović kaže da je to negdje na sredini, između minimalne i maksimalne kamatne stope od zemalja EU-a.

Adrović je izvijestio i da su banke do 10. svibnja u kategoriji stanovništva zaprimile ukupno 55.418 zahtjeva za moratorij na otplatu. Od toga je odbijeno 4,6 zahtjeva, odobreno njih 46,5 posto, a u obradi je još 48,9 posto zahtjeva.

Pravne osobe, OPG-ovi i obrtnici su do 10. svibnja podnijeli 14.656 zahtjeva za moratorij kredita, od čega je odbijeno 2,8 posto, odobreno 48,8 posto, na 48,4 posto je u obradi.

Inače, na dan 30. travnja zatraženi moratoriji su u vrijednosti oko osam posto ukupnih kreditnih plasmana stanovništvu i oko 25 posto plasmana poduzećima.

Ako dođe do rasta nezaposlenosti, kao i umanjenja prihoda građana, Adrović kaže da u segmentu stanovništva očekuju i porast zahtjeva za moratorije.