Godinu dana nakon što guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić dobio povjerenje za novi šestogodišnji mandat, politika je opet u prilici za kadrovske križaljke u samom vrhu središnje banke.

Ovog tjedna, točnije u petak 5. srpnja, mandati istječu dvojici Vujčićevih bliskih suradnika, članova Savjeta, viceguvernerima Bojanu Frasu i Mihaelu Faulendu. Iako je istek mandata pred vratima, posve je neizvjesno hoće li Fras i Faulend ostati u idućih šest godina ili u HNB dolaze nova imena.

Službenih informacija o (re)imenovanju nema; formalno, nakon usuglašavanja vladajućih, imena potencijalnih kandidata predlaže saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije nakon čega slijedi glasovanje zastupnika.

Premda Odbor za financije zasjeda danas, na toj će se sjednici raspravljati o izmjenama krovnog bankarskog propisa (zakona o kreditnim institucijama), kao i polugodišnjoj informaciji HNB-a, no u utorak poslijepodne nije bilo ni spomena o novim/starim viceguvernerima. Neslužbeno pak, naši sugovornici ističu da odluke još nema jer je fokus na razgovorima o novom čelništvu europskih institucija u kojima se kao jedan od aktera u križaljci spominje sam premijer Andrej Plenković.

“Realno je očekivati da će imenovanje kasniti zbog Bruxellesa, no isto tako nije nemoguće da u zadnji čas stignu imena na odbore pa se u petak odradi formalno glasovanje”, rekao nam je dobro upućeni izvor.

U manjku kandidata neki vide prešutni dogovor guvernera i premijera, dvojica čija se suradnja intenzivirala na projektu uvođenja eura, da Fras zadužen za pravne poslove te zaštitu potrošača i Faulend koji rukovodi međunarodnim odnosima, nastave dosadašnji posao. No, i lani je guverner imao svoje ljude za najbliže suradnike pa se politika u konačnici odlučila “na provjetravanje” u redovima viceguvernera.

Podlegnu li vladajući ‘sirenskom zovu’ i imenuju dva viceguvernera po političkom ključu u Savjetu se mijenjaju odnosi snaga pa bi “Vujčićevi” ljudi mogli postati manjina, posebice u okolnostima kad u listopadu mandat istječe i Nevenu Barbaroši koji vodi područje platnog prometa. Za razliku od prošle godine kada se mjesecima žestoko kalkuliralo o novom vodstvu HNB-a jer su mandati uz Vujčića istjecali i njegovom zamjeniku te trojici viceguvernera, ovog ljeta vlada varljiva tišina.

Naime, u drugom je planu ostalo da je zakon o središnjoj banci modificiran pa umjesto da politika bira samo guvernera, otvorena su vrata da bira i njegove najbliže suradnike članove Savjeta. Podsjetimo, prošlog srpnja Vujčićev izbor bila je jedino Martina Drvar koja je Damira Odaka naslijedila na poziciji glavne supervizorice, a kompromis je bila i Sandra Švaljek kao zamjenica umjesto Relje Martića, dok su političkim kadroviranjem u centralnu banku ušli Slavko Tešija i Roman Šubić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Savjet je ključno tijelo središnje banke koje je uz guvernera odgovorno za ostvarivanje cilja i izvršavanje zadataka HNB-a, a uz guvernera i zamjenika, čini ga i šest viceguvernera. U ingerenciji mu je, između ostalog, monetarna politika, financijski planovi HNB-a, upravljanje međunarodnim pričuvama utvrđivanje osnovica za obračun pričuva banka, izdavanje odobrenja za rad bankama i njihovom menadžmentu, odlučivanje o insolventnosti, pokretanje stečajnih postupaka ili oduzimanju odobrenja za rad.

Pitanje imenovanja viceguvernera središnje banke daleko je kompleksnije od “velikodušne dozvole” guverneru da bira najbliže suradnike budući da posljednjih godina jača baražna vatra pritisaka na HNB, loše kamuflirana, primjerice, u pokušaj uvođenja revizije nad poslovanjem. Jasno je da nikog zapravo ne zanima potrošnja papira za printanje ili vrsta stolica na kojima sjede zaposlenici već su apetiti puno veći uzme li se u obzir da ovlasti Savjeta direktno imaju reperkusije na financijsku stabilnost zemlje, ali i profitabilnost banaka i rezultate (bonuse) menadžmenta pred vlasnicima. Stoga bi stezanje političkog stiska nad institucijom nužnoj neovisnoj od izvršne vlasti itekako trebao biti razlog za zabrinutost. S druge strane, pred vratima je i uvođenje eura koji će od centralne banke na svim razinama zahtijevati visoku razinu specifičnih znanja s obzirom na to da će komunikacija s Europskom središnjom bankom u Frankfurtu biti dodatno intenzivirana. Za pretpostaviti je, zato, da će za kadroviranje na Trgu hrvatskih velikana budno popratiti u Frankfurtu i Bruxellesu, štoviše, u istim onim institucijama u čijim se križaljkama spominje i premijer čija će riječ na ovu temu u domaćim političkim kalkulacijama biti zadnja.