Međunarodni stečajni stručnjaci okupljeni u globalnoj mreži IEEI poručili su da uvođenje osobnog stečaja u pravni poredak nije bauk. Kako su prošlog tjedna u Dubrovniku izvijestili predstavnike hrvatskog Ministarstva pravosuđa, taj institut ima 20-ak zemalja Europske unije te SAD. Postoje razni modeli, uključujući i otpis dijela duga kao što je slučaj, primjerice, Njemačke.

Struka odobrava
Unatoč razlikama u regulaciji i dužini primjene, opća je ocjena struke pozitivna prema osobnom bankrotu, kazala je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Marina Dujmović Vuković na brifingu. Navela je da Hrvatska još nema razrađen prijedlog kako bi dužnici pronašli izlaz iz financijske krize i na tržištu se kao potrošači rehabilitirali nakon prosječnog vremena od dvije do šest godina provedenog u osobnom stečaju i pod paskom skrbnika. No, potvrdila je da se upravo u toj mogućnosti sagledava balans za najavljene promjene u ovršnom zakonu kroz privatizaciju ovrhe koje su planirane da prođu saborsku proceduru prvog čitanja do kraja 2009., te ih je usporedila. “Za prezaduženog dužnika lakši je položaj kod osobnog bankrota nego u ovrsi”, kazala je Dujmović Vuković, ističući njemački model koji se sastoji od četiri faze i u kojem je moguć opis dijela dugova. Sudac Visokog trgovačkog suda Mario Vukelić objašnjava da je hrvatskom pravnom sustavu u regulaciji instituta osobnog stečaja nabliskije njemačko pravo koje je i inače čest uzor u izradi, primjerice, ovdašnjeg zakona o trgovačkim društvima, stečajnog zakona i drugih propisa.“Mogu nam biti korisna iskustva njemačkog profesora Heinza Vallendera, kreatora Zakona o stečaju potrošača u Njemačkoj. Njemačka je taj institut uvela 1999., a na prijedlog koji dužnik podnese sudu formalno započinje procedura u kojoj je prvi korak mogućnost nagodbe vjerovnika i dužnika. Ako postignu nagodbu, pa se odredi rok za vraćanje dijela duga kroz nekoliko godina, drugi dio duga se po sudskoj odluci otpisuje ako je dužnik ispunio uredno obvezu prema vjerovniku i ponašao se primjereno postignutoj nagodbi”, kaže Vukelić, dodajući da Njemačka za trošak postupka stečaja fizičkih osoba izdvaja godišnje preko 100-njak milijuna eura kad se radi o osobama koje nemaju nikakve imovine.

Novi početak
Njemački zakon daje pravnu mogućnost privatnim osobama te samostalnim profesijama i malim poduzetnicima da izjave javno nesposobnost i nemogućnost plaćanja dugova, pod uvjetom da imaju manje od 20 vjerovnika i da nemaju daljnjih dužničkih obveza u pogledu davanja plaća svojim zaposlenima. Cilj privatnog bankrota je omogućiti dužniku novi početak, najranije šest godina nakon otvaranja bankrota i to nakon što je postupak završen te se dužnik primjereno ponašao. U tom se slučaju dužnik oslobađa ostatka dugova, no oslobađanje se može uskratiti ako počini kazneno djelo, laže o svom financijskom stanju ili raspojasano troši novac i time umanjuje svoju imovinu. “Iz izvješća međunarodnih stečajnih eksperata proizlazi da je prezaduženost sve prisutnija u većini zemalja i da je rješavanje tog problema pitanje javne politike”, kaže Dujmović Vuković.

Dorada studije

Radna skupina
Prema najavi državne tajnice, sljedeći je korak izrada stručne studije koja će dati pregled različitih modela, a zavisno o raspravi, u sljedećem koraku bit će imenovanje čalnova radne skupina koja će trebati biti sastavljena od predstavnika nekoliko resora i sindikata te Hrvatske udruge banaka.