Hrvatska je ove godine pala na gotovo svim listama globalne konkurentnosti, a da statistika ima i realnu podlogu u pogoršanju poslovnog okruženja potvrđuju i predstavnici stranih gospodarskih i industrijskih komora u Hrvatskoj.

Njih šest, koji okupljaju 1300 stranih tvrtki s gotovo 150 tisuća zaposlenih, a čije investicije čine gotovo 50 posto ukupnog ulaska stranog kapitala u našu zemlju u proteklih 30-ak godina, ujedinili su se u inicijativi kojom žele detektirati, a zatim i upozoriti na ključne probleme s kojim se strani poduzetnici, a isto tako i oni domaći, susreću prilikom pokretanja te razvoja poslovanja u Hrvatskoj. Istraživanju je provedeno od svibnja do listopada na 473 strana poduzetnika u Hrvatskoj, od multinacionalnih korporacija do malih obiteljskih tvrtki, a koji su redom članovi: Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore ili pak Nordijske gospodarske komore u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da su komore, osim tradicionalnih boljki hrvatskog gospodarstva i društva na koje se upozorava već dugi niz godina: neučinkovita javna uprava, porezna presija te pravna sigurnost, sada pojavio i problem kvalitetne radne snage. Na taj problem posebno upozoravaju njemački poduzetnici u našoj zemlji, a koji su više vezani uz radno intenzivne djelatnosti koje zapošljavaju veći broj ljudi. Isti problem ističu i Austrijanci čija predstavnica Sonja Holocher-Ertl kaže da je nedostatak radne snage i uzrok što se mnoge investicije iz te zemlje u Hrvatskoj ne mogu ostvariti. Strani poduzetnici generalno upozoravaju da je nužno unaprijediti sustav javnih usluga jer, smatraju, da bi javna uprava trebala biti na usluzi poduzetnicima, a i građanima, a ne im otežavati život i poslovanje.

“Javna bi uprava trebala biti potpora tvrtkama i omogućiti im da se usredotoče na svoju osnovnu djelatnost pružajući im pravodobne i predvidljive usluge te pritom biti odgovorna za svoj rad. Potrebno je uvesti odgovarajuće sankcije u situacijama kada javni službenici neučinkovito obavljaju zakonski propisane dužnosti, ali i nagrade za one službenike koji nadmašuju očekivanja. Komore također pozivaju na digitalizaciju javnih institucija i usluga što bi rezultiralo bržim i transparentnijim javnim uslugama”, kazala je Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj – AmCham. Dodala je da komore također po tom pitanju smatraju da Agencija za investicije i konkurentnost treba ostati samostalna agencija jer je ključna instanca za investitore koji razmatraju ulaganje u Hrvatsku te je kao takva već stekla određenu reputaciju među postojećim i budućim investitorima.

Strani poduzetnici se žale i na činjenicu da je Hrvatska sve manje konkurentna po pitanju plaća, a u odnosu na usporedive zemlje iz šire regije zbog visokih ukupnih davanja poslodavaca te relativno niskih neto plaća koje primaju radnici. Tako Gordana Fuštar, izvršna direktorica Nordijske komore u Zagrebu upozorava da je oporezivanje rada u Hrvatskoj značajno je veće nego u zemljama koje investitori razmatraju za svoje ulaganje uz Hrvatsku, a to su Bugarska, Češka, Rumunjska, Srbija ili Slovačka. “U usporedbi s konkurentnim gospodarstvima visoko plaćeni zaposlenici i dalje su “skupi”, što nije poticajno za privlačenje investicija i nova zapošljavanja u poslovnim aktivnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost. Također, ukupna dobrobit zaposlenika znatno će se povećati ako se određena plaćanja radnicima ne budu smatrala oporezivim primitkom u naravi, uključujući naknadu za prehranu radnika, naknadu za sportske aktivnosti ili dopunsko zdravstveno osiguranje”, navodi Fuštar.

Dodaje da same komore, kao i njihove članice, prepoznaju i pozdravljaju napore hrvatske Vlade u smanjivanju poreznog opterećenja rada u 2017. i 2018. godini te smatraju nužnim provođenje daljnjih mjera koje bi povećale konkurentnost troškova rada u Hrvatskoj i pomogle zadržati zaposlenike. Sven Thorsten Potthoff, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, upozorava da se strani investitori u Hrvatskoj susreću sa sve nekvalitetnijom radnom snagom te da je hitno nužno povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. “Poduzetnici često ističu kako postoji neusklađenost između vještina i znanja potrebnih na tržištu rada i onih koji se stječu kroz obrazovni sustav. U većini slučajeva tvrtka mora uložiti resurse i vrijeme kako bi mlada osoba stekla praktično znanje u zanimanju za koje se prethodno obrazovala. Komore smatraju da bi praktična znanja i znanja stečena kroz obveznu praksu ili pripravništvo na svim obrazovnim razinama (srednjoškolsko, strukovno i visoko obrazovanje) rezultirala boljim obrazovnim sustavom i lakšim prijelazom na tržište rada”, kaže Potthoff. Komore se nadaju da bi uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja moglo popraviti situaciju, ali pozivaju na jače uključivanje tvrtki i potreba gospodarstva kod izrade kurikuluma. Također, inzistiraju na većoj primjeni digitalizacije u obrazovanju kako bi učenici i studenti stekli znanja koja su tehnološki usklađena s potrebama tržišta.