Američki investicijski fond Carlyle udružio je snage s lučkim operaterom SSA Marineom radi preuzimanja P&O-a, također američkog operatera lučkim prometom, i to nakon što je francuski CMA CGM najavio njegovo preuzimanje. Tako se ponovno aktualizirala priča o američkom državnom protekcionizmu, odnosno stajališta i republikanaca i demokrata kako luke Sjedinjenih Država smiju biti samo u američkom vlasništvu.Vijest kako francuska tvrtka CMA CGM, jedan od pet najvećih svjetskih kontejnerskih prijevoznika, namjerava preuzeti američkog lučkog operatera P&O, ponovno je aktualiziralo pitanje vlasništva nad tamošnjim lukama, no kako se čini, Washington je ovaj put našao brzi odgovor. Naime, u veljači ove godine za P&0 je bila zainteresirana komapnija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Dubai Ports World, što je dovelo do velikog potresa na američkoj političkoj sceni. Demokratska i Konzervativna stranka su tada zajednički ustale protiv Busheva zelenog svjetla arapskom pokušaju kupnje čak 21 morske luke, među kojima i onih u New Yorku, New Jerseyju, Philadelphiji, Baltimoreu, Miamiju i New Orleansu.Dubai Ports je preuzeo britansku lučku tvrtku Peninsular and Oriental Steam Navigation koja je u to vrijeme upravljala navedenim lukama. No nakon žestokog protivljenja Washingtona, te kritika kako je to opasnost od novih terorističkih napada te slabljenje kontrole stranih brodova i tereta, a i time nacionalne sigurnosti, Dubai Ports je prisiljen prodati kupljena brodska pristaništa. Protekcionističke mjere Sjedinjenih Država našle su se na udaru mnogih kritika, no odluka nije promijenjena. Ovaj tjedan je Dubaiu poslana jasna poruka – luke smiju kupiti samo tvrtke iz SAD-a. U tom pravcu je uspostavljena suradnja između jednog od najjačih svjetskih investicijskih fondova Carlyle i tvrtke za upravljanje lukama SSA Marine koji bi trebali izdvojiti između 700 milijuna i 1,3 milijarde dolara.

I dok je u slučaju Dubai Portsa američka politička elita imala opravdanje u terorizmu i nacionalnoj sigurnosti, bit će zanimljivo vidjeti kakvo će obrazloženje uputiti francuskoj kompaniji, odnosno Europskoj uniji. Pretpostaviti je da će Washingtonov odgovor ponovno biti nacionalna sigurnost, te jednak kriterij za sve inozemne kompanije. Na taj način će poslati poruku arapskom svijetu kako nije riječ o diskriminaciji njihovih poslovnih subjekata, a uz to će svojim građanima ukazati na državnu brigu po pitanju sigurnosti. Međutim, favoriziranje domaćih kompanija moglo bi zaoštriti odnose s Europskom unijom čiji će se čelnici zasigurno žaliti. Teško reći kakav će korak poduzeti europske zemlje, u prvom redu Francuska.Interes CMA CGM za američkim lukama, čiji kapaciteti postaju premali za obujam tereta koji ondje prolazi posljednjih godina, ponajviše iz Azije, ne iznenađuje. Posebno uzmu li se u obzir podaci kako će se kontejnerski promet svjetskim morima, od oko 356 milijuna standardnih kontejnera (TEU) 2004. do 2014. udvostručiti, što je velika zarada kako lučkim operaterima, tako i brodskim prijevoznicima. Ako francuska kompanija i izgubi u utrci za američke luke, što je sasvim izvjesno, Europska unija će dobiti novi adut u gospodarskim odnosima sa Sjedinjenim Državama.