Hrvatski aerodromi imali su vrlo prometnu, neki, štoviše, i povijesno dobru 2018., u prilog čega govore i egzaktni rezultati.

Primjerice, zagrebački 'Franjo Tuđman' prvi je put u jednoj godini ostvario više od tri milijuna putnika, što je čak više od trećine ukupnog broja putnika koji su prošli domaćim aerodromima. Njih je, pak, prema Državnom zavodu za statistiku, u prvih 11 mjeseci 2018. bilo 10,2 milijuna, prvi put je probijena ta dvoznamenkasta cifra. To je uzlet od 10,3% u odnosu na preklanjskih 11 mjeseci. 

Poredak na vrhu
Poredak na vrhu najfrekventnijih ostao je isti – nakon zagrebačkog slijedi splitski pa dubrovački aerodrom, koji su svaki svoje rekorde oborili ranije. Gleda li se samo mjesec studeni, Zračna luka Franjo Tuđman je imala 4,4% više prometa nego studenog 2017., splitska 41,8% više, a dubrovačka ipak 22% manje. Najveći skok u tom mjesecu, koji je prvi nakon glavne "ljetne", sezone letenja, doživjela je zračna luka Rijeka na Krku, sa čak 88,3% više putnika, no njih je u apsolutnim iznosima bilo jedva oko 2000. S druge je strane najviše u studenom pala zračna luka u Zadru, ima minus od 58,2%, ukupno 1800 putnika. 

Zračna luka Osijek, kao jedina na kontinentu osim zagrebačke, može se pohvaliti zavidnim rastom u cijeloj 2018. Kako kaže direktor Davor Forgić, avioni su do tamo doveli ili odveli 67.235 ljudi. "To je naš apsolutni rekord, još od osnutka zračne luke i porast od čak 55%. U protekloj godini ostvareno je i 4% više zrakoplovnih operacija nego 2017. Ovakav rezultat posljedica je povećanja prometa na međunarodnim redovnim putničkim linijama. Linija prema Baselu je postala cjelogodišnja s dodatnom trećom rotacijom tijekom ljeta i u vrijeme Božića i Nove godine, a uz liniju prema Stuttgartu, Eurowings je od 11.7. imao i liniju prema Kölnu, dvaput tjedno.

Na domaćim redovnim linijama putnika je bilo 2% manje", govori Forgić i napominje da im je najvažniji zadatak bio financijski stabilizirati poslovanje, a od 30. travnja obnovili su i status reguliranog cargo agenta. "Sad možemo obavljati i poslove prihvata robe i pošte. Takvih teretnih letova imali smo 11, prevoženi su autodijelovi proizvedeni u Srbiji, za tvornice u Europi", ističe. Ukupno je, inače, u svim zračnim lukama u 11 mjeseci preveženo 11,3 milijuna tona ili 25,5% više tereta nego 2017. 

Povećanje kapaciteta
Forgić nastavlja da je Osijeku ove godine plan putnički promet povećati za još 10% i da novosti slijede 2020. "Tad započinje novo petogodišnje razdoblje tzv. PSO programa, očekujemo još bolju povezanost sa svim hrvatskim zračnim lukama uz povećan broj rotacija, kao jasnu poruku RH u provođenju strateškog projekta Slavonija, da ovu regiju još snažnije poveže s ostalim regijama", nada se Forgić.

Ove godine će se nastaviti i rekonstrukcija putničke zgrade, vrijedna 20 mil. kuna. Aerodrom, koji je u 55-postotnom vlasništvu države, 'zapeo je za oko' i Kinezima, prvo vlasnicima mariborske zračne luke, a potom i predstavnicima tvrtke CMEC. "Obje delegacije iskazale su interes za ulaganjima, ne samo u našu zračnu luku koja bi im bila odličan preduvjet za ulazak u EU, već i za gradnju energetskih i proizvodnih kapaciteta, cestovne i druge infrastrukture", opisao je Forgić.

Jedan od modela koji je Kinezima bio ponuđen je i davanje zračne luke u koncesiju na 25 godina. No, Forgić, nakon inicijalnih razgovora, nije imao ponuda na osnovu kojih bi, poručuje, postupak davanja u koncesiju započeo.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju