Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Osigurana štednja na najmanje 50.000 eura

Autor: Ana Blašković
13. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Zemljama koje neograničeno osiguravaju svoje štedne depozite u nedjelju su se priključili Australija i Novi Zeland

Izmjene zakona prema kojima će se depoziti osiguravati do 160.000 kuna (22.000 eura) zastupnici još nisu stigli izglasati, pritisnuta globalnom krizom Vlada bi u ponedjeljak trebala donijeti odluku o povećanju osiguranja depozita na najmanje 50.000 eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Hrvatska narodna banka pak sa svoje strane pokušava dodatno učvrstiti povjerenje u bankarski sustav; guverner Rohatinski ukinuo je graničnu obveznu pričuvu što će bankama osloboditi dodatnih 450 milijuna eura likvidnosti. Više garancije depozita najavio je ministar financija Ivan Šuker koji je dva dana prije toga istaknuo da će Hrvatska učiniti sve što rade članice EU. “Hrvatska vlada će sigurno reagirati i mi ćemo, vjerojatno u ponedjeljak, donijeti odluku o povećanju osiguranja štednih depozita hrvatskih građana”, najavio je ministar u Washingtonu gdje je sudjelovao na godišnjoj Skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Iako nije želio eksplicitno govoriti o iznosu, kazao je da “sigurno neće biti ispod iznosa u većini europskih zemalja, a to je 50.000 eura”, te je ponovio i čestu konstataciju ovih dana kako je hrvatski bankarski sustav siguran. Podsjetimo, prošloga je tjedna u Luksemburgu predloženo da iznos osiguranja depozita bude 100.000 eura što nije odgovaralo siromašnijim zemljama te je postignut načelni sporazum da to bude od 50.000 eura naviše. Klubu zemalja koje neograničeno osiguravaju svoje štedne depozite u nedjelju su se priključili Australija i Novi Zeland. Premda tvrde da su im bankarski sustavi stabilni te da ne žele da australske banke izgube na konkurentnosti prema nekim drugim stranim bankama, dio analitičara smatra da bi Novi Zeland zbog svoje izloženosti mogao postati Island “broj dva” koji se našao pred bankrotom.

Izmjene zakona prema kojima će se depoziti osiguravati do 160.000 kuna (22.000 eura) zastupnici još nisu stigli izglasati, pritisnuta globalnom krizom Vlada bi u ponedjeljak trebala donijeti odluku o povećanju osiguranja depozita na najmanje 50.000 eura.

Hrvatska narodna banka pak sa svoje strane pokušava dodatno učvrstiti povjerenje u bankarski sustav; guverner Rohatinski ukinuo je graničnu obveznu pričuvu što će bankama osloboditi dodatnih 450 milijuna eura likvidnosti. Više garancije depozita najavio je ministar financija Ivan Šuker koji je dva dana prije toga istaknuo da će Hrvatska učiniti sve što rade članice EU. “Hrvatska vlada će sigurno reagirati i mi ćemo, vjerojatno u ponedjeljak, donijeti odluku o povećanju osiguranja štednih depozita hrvatskih građana”, najavio je ministar u Washingtonu gdje je sudjelovao na godišnjoj Skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Iako nije želio eksplicitno govoriti o iznosu, kazao je da “sigurno neće biti ispod iznosa u većini europskih zemalja, a to je 50.000 eura”, te je ponovio i čestu konstataciju ovih dana kako je hrvatski bankarski sustav siguran. Podsjetimo, prošloga je tjedna u Luksemburgu predloženo da iznos osiguranja depozita bude 100.000 eura što nije odgovaralo siromašnijim zemljama te je postignut načelni sporazum da to bude od 50.000 eura naviše. Klubu zemalja koje neograničeno osiguravaju svoje štedne depozite u nedjelju su se priključili Australija i Novi Zeland. Premda tvrde da su im bankarski sustavi stabilni te da ne žele da australske banke izgube na konkurentnosti prema nekim drugim stranim bankama, dio analitičara smatra da bi Novi Zeland zbog svoje izloženosti mogao postati Island “broj dva” koji se našao pred bankrotom.

Ukratko

Mudrinić oštro napao premijera Sanadera
Prvi čovjek Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić žestoko je napao Vladu premijera Sanadera zbog rasipanja milijardi kuna na razne projekte umjesto da ih uloži u obrazovanje. “Budžet ministra Primorca je 11,7 milijardi. Zašto ne bi bilo 15 ili čak i više? Zašto se barem dio milijardi koje su uložene u goleme sportske dvorane ne bi prelio u obrazovanje? Sportske dvorane su potrebne, no jesu li nam potrebne baš toliko velike i skupe dvorane?” upitao se Mudrinić.

Autor: Ana Blašković
13. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close