Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je u četvrtak da su Smjernice za izradu proračuna realan plan, a da će do predstavljanja proračuna 10. ožujka biti poznate i sve reforme koje bi on trebao uključivati.

"Gospodarski rast od 2 posto je realan plan. Sutra ćemo imati sastanak s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom i vrlo nam je bitno da mu mi, kao nova Vlada, predstavimo realan plan.

Najlakše je napuhnuti brojeve, a da EK kaže da to nema logike", izjavio je Orešković na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, na kojoj su usvojene Smjernice za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu.

Prognoza EK je bila da će hrvatski deficit ove godine biti 3,9 posto, što bi bio najveći deficit u Europi, podsjetio je Orešković, dodavši da je Smjernicama predloženo da on iznosi 3 posto BDP-a, što je vrlo ambiciozan, ali realan plan. 

"Dakle, rastemo, deficit smo smanjili i bavit ćemo se s dugom", rekao je Orešković.

Kazao je i da je Smjernicama apsorbirano oko 2,5 milijarde kuna rashoda, čime je optimiziran cijeli sustav, dodajući da će o kojim se sve reformama radi biti poznato do predstavljanja proračuna, 10. ožujka.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da se tim uštedama nisu dirale mirovine, za koje je predviđen i viši iznos, kao niti plaće, jer Smjernice predviđaju povećanje od 0,5 posto za minuli rad. 

"To znači da se štedilo na svemu ostalom, u prvom redu na materijalnim rashodima, dijelu subvencija i ostalim rashodima. To je napravljeno temeljitim skeniranjem cijelog proračuna, po aktivnostima, po programima", rekao je Marić.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Upitan nije li ovaj "kostur proračuna" isti kao i raniji proračuni, ministar financija je istaknuo da struktura proračuna neće biti ista, o čemu govori i sam podatak da se u ovogodišnjem proračunu moralo planirati 2,5 milijarde kuna više rashoda, za koliko je bilo potrebno naći najmanje toliko ušteda, Pritom je istaknuo kako je za ovogodišnji proračun izuzetno važan očekivani doprinos od EU fondova, s obzirom da se u ovoj godini očekuje da će vrijednost projekata koji će se sufinancirati europskim novcem biti između 900 milijuna i milijardu kuna.

Na upit što će biti s mogućim rastom rashoda za plaće u javnom sektoru za 1,8 milijardi kuna na ime 6-postotnog povećanja plaća uslijed rasta BDP-a dva kvartala zaredom za 2 posto, Marić je odgovorio da je na jučerašnjim sastancima s predstavnicima sindikata otvoren dijalog na tu temu, da im je predstavljeno Vladino viđenje reforme javnog sektora i njezina politika plaća te da je siguran da će ih sindikati podržati u dijalogu idućih tjedana.  

Marić je još jednom ponovio i da 100 milijuna kuna osiguranih za isplatu poticaja za novorođenčad nema veze sa sredstvima za aktivne mjere zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Vlada, naime, u

Smjernicama planira sredstva za novu mjeru populacijske politike u visini od 7.600 kuna za novorođeno dijete 

Dodao je i da se proračunska stavka za zapošljavanje neće smanjivati, već će i rasti, ali da je novitet značajna EU komponenta u tim sredstvima. Početak isplata poticaja za novorođenčad, pak, najavio je po donošenju zakona o tome.

Osvrnuo se i na jučerašnju izjavu šefa Misije MMF-a Khaleda Sakra nakon završetka posjeta Zagrebu, ocijenivši da je njegova izjava bila "ohrabrujuća i da vrlo realno sagledava sve izazove", dodavši da je reakcija Misije na predstavljeni proračunski okvir bila "vrlo pozitivna". 

U jučerašnjoj izjavi Sakr je istaknuo kako ohrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan program politika nove Vlade te da će brza provedba strukturnih reforma biti ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika.

Vlada planira proračunski deficit od 7,5 milijardi kuna, rast BDP-a od 2 posto

Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za ovu godinu, usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade. 

Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici ministar financija Zdravko Marić.
Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto. "Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je Marić, dodavši da se doprinos rastu očekuje i od neto izvoza, odnosno bržeg rasta izvoza od uvoza.

Istaknuo je su ove projekcije vrlo blizu projekcijama Europske komisije. Komisija je nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto.
"Projekcije su realne. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija", ustvrdio je.

U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije. Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je.

Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.

Povećanje prihoda u najvećem se dijelu odnosi na povećanje poreznih prihoda, za 1,4 posto, i to najviše od PDV-a, za 2,1 posto, na otprilike 44 milijarde kuna, a vezano uz očekivano povećanje potrošnje, kazao je Marić. 

Očekuje se i rast prihoda od trošarina, poreza na dohodak i dobit od 6 posto, ali i pad prihoda od doprinosa, no Marić je pojasnio kako se radi o učinku prošlogodišnjeg prijenosa prihoda od doprinosa za osiguranike s beneficiranim radnim stažom iz drugog mirovinskog stupa . 

Najznačajnije se povećanje, za čak 78,5 posto, očekuje od sredstava iz EU fondova, dok se kod ostalih prihoda planira smanjenje za1,8 posto, uglavnom zbog manjih prihoda od koncesija, rekao je Marić.

No, istaknuo je da se, unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije.

Rashodi se tako u ovogodišnjem proračunu planiraju u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, ali, kazao je Marić, "bitno je reći da su rashodi koji se financiraju iz općih prihoda stavljeni na razinu prošlogodišnjeg izvršenja i s tim smo se protekla četiri tjedna zapravo bavili". 
Dodao je i da je za iznos planiranog povećanja rashoda bilo potrebno napraviti uštede, racionalizaciju i konsolidaciju u okviru proračuna. 

"Za 2016., bez da smo i krenuli u izradu smjernica, morali smo planirati 2,5 milijardi kuna rashoda više", rekao je Marić, pojašnjavajući kako se radi o rashodima za nacionalni doprinos proračunu EU, koji raste za 500 milijuna kuna, kamate koje rastu za 230 milijuna kuna, nacionalnu komponentu za sufinanciranju EU projekata, koja raste za 450 milijuna kuna, za indeksaciju mirovina i prirodni priljev novih umirovljenika (400 milijuna kuna), poticaj za novorođenčad (100 milijuna kuna), izbjeglički mehanizam za Tursku (22 milijuna kuna), Shengen (90 milijuna kuna) i dr.
Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je kako ove smjernice predstavljaju početak, ali da je još puno posla pred ovom Vladom.

"Ovo je proces u kojem je bitno da imamo promjene. Najlakše je da ostane status quo, a treba uvesti da promjena postane status quo. Uvijek kada se uvode promjene vlada strah, a na nama je da kroz dijalog rastumačimo zašto su potrebne neke reforme i gdje to vodi", istaknuo je Orešković.