Redukcije kojih se starije generacije još sjećaju iz socijalizma, kada se desetljećima ostajalo bez struje ili vozilo ‘par-nepar’, ipak neće biti ni u predstojećoj energetskoj krizi, sudeći po smjernicama za uštedu energije koje je Vlada jučer usvojila, provodeći plan Europske komisije “Štedi plin za sigurnu zimu” po kojemu se počevši od početka idućeg tjedna do kraja ožujka iduće godine potrošnju želi reducirati za 15 posto.

No, smanjenje potrošnje predviđa se na dobrovoljnoj osnovi, a prvenstveno je usmjereno na građane, kao najveće potrošače, s brojnim preporukama kako malim koracima biti racionalan i ne rasipati energiju.

Iako sam ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u prezentaciji seta preporuka nije spomenuo i gospodarstvo, ono se u dokumentaciji ipak spominje, i to prvenstveno kroz kampanju dizanja svijesti, slično kao kod građana.

Sugeriraju se slične mjere, od potrebe ograničavanja temperature u radnim prostorima i kod grijanja i kod hlađenja do zatvaranja prozora i bolje izolacije poslovnih zgrada, kao i ugradnju solarne elektrane za vlastite potrebe.

Osim tih načelnih uputa, daje se preporuka opskrbljivačima plinom i strujom da kroz ugovore s poduzetnicima stimuliraju mjere dobrovoljnog smanjenja ili privremene obustave isporuke, ako dođe do krize tog razmjera bude li Rusija zatvorila “pipe” i ostavila europsko tržište u ogrjevnoj sezoni bez plina.

U samim smjernicama se detalji takvih stimulacija ne navode, tek se u nekoliko točki sugerira da s velikim potrošačima iz kategorije poduzetništva i distributeri i opskrbljivači toplinskom energijom, te plinom, trebaju kroz ugovore s velikim kupcima iz redova poduzetnika ugovoriti mogućnost prekida isporuke i adekvatnu kompenzaciju. Jer, prioritet će biti osigurati urednu opskrbu kućanstava kao najosjetljivije kategorije potrošača.

U slučaju plina, poduzetnici iščitavaju da se, s obzirom na visinu potrošnje, takve odredbe najvećim dijelom vjerojatno odnose na kutinsku Petrokemiju, čije bi zaustavljanje proizvodnje ekspresno pokrilo potrebe ostalih korisnika u slučaju nestašice plina.

Ali, s obzirom na ukupnu potrošnju u redovima gospodarstvenika uglavnom ne očekuju da će na hrvatskom tržištu, kao u slučaju nekih drugih zemalja EU, problem biti sama količina plina, već ih više brinu njezine cijene.

Stoga u realnom sektoru u Hrvatskoj s puno više očekivanja u odnosu na usvojene smjernice za štednju energije gledaju prema idućim mjerama koje Vlada priprema i trebala bi ih donijeti u rujnu, a koje će obuhvatiti paket konkretnijih potpora za ublažavanje rasta cijena energenata.

U Europskoj komisiji ne kriju da očekuju da će, zbog geopolitičke situacije, cijene plina ostati na visokoj razini. No, polažu nade u pravilo odnosa ponude i potražnje, odnosno pozitivan efekt koji bi mogla dati smanjena potrošnja koju se zagovara na razini članica EU.

Trenutačno se radi i na proučavanju mogućnosti ograničavanja cijene uvezenog plina i druge modele za kojima bi se moglo posegnuti u slučaju poremećaja i izvanrednih okolnosti.

Mjerama štednje u Hrvatskoj najvećim je dijelom obuhvaćena kategorija kućanstava/G. Stanzl/PIXSELL

Bolnice i škole
No, na takve mjere u proizvodnom sektoru najviše računaju, jer prelazak na druge izvore energije ili su nemoguće u tako kratkom vremenu ili su kod nekih zbog specifičnih razloga potpuno neprovedive. Za većinu, složni su u prerađivačkoj industriji, ozbiljnije smanjenje potrošnje energije podrazumijevalo bi i smanjenje same proizvodnje.

Međutim, i u službenoj komunikaciji EK ne isključuje mogućnost smanjenja industrijske aktivnosti, te upravo zbog toga, pojašnjavaju, u ovoj fazi i nastoje promovirati preventivnu uštedu plina.

Kampanja i osvještavanje mogućeg problema s opskrbom energije među općom populacijom dobrodošla je, i po stavu HUP-a, potrebno je solidariziranje. Poslodavci će, poručuju HUP-ovci, gdje god je izvedivo primjenjivati preporuke, ali skreću i pozornost da je već sada potrebno definirati listu prioritetnih korisnika iz redova gospodarstva dođe li do toga da bi se moralo reducirati isporuke.

Za sada je takva lista, naime, predviđena samo za javne ustanove poput bolnica i škola, no u gospodarstvu nisu sve proizvodnje i djelatnosti jednake i stoga je po mišljenju HUP-a, potrebno na vrijeme, dakle već sada, utvrditi pravila, nadajući se, naravno, da do takvog crnog scenarija u Hrvatskoj neće doći.

Nije isključeno, pak, da je kao podlogu za pripremu takvog popisa Vlada u smjernicama zatražila od distributera i opskrbljivača da izrade svoje planove za krizna stanja, te obavijeste Ministarstvo gospodarstva o mogućim rizicima i problemima koje očekuju u narednom razdoblju.

Iz prezentacije ministra Filipovića dalo se inače zaključiti da je mjerama štednje u Hrvatskoj najvećim dijelom obuhvaćena kategorija kućanstava, na koja odlazi trećina ukupne potrošnje plina, a zgrade su ukupno gledajući najveći korisnici energije s 40% udjela.

No, u dokumentaciji EK jasno se navodi da su mjere štednje prioritetno usmjerene na industriju, ali daju do znanja i da upravo kroz upravljanje štednjom energije u svim sektorima gospodarstva računaju da bi u slučaju crnog scenarija time uvelike bilo smanjeno potencijalno ograničavanje industrijske proizvodnje.

Plan REPowerEU
S nedovoljno pažnje, inače, prošlo je da je uz usvajanje plana štednje u Bruxellesu izmijenjen privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama, te je on proširen dodatnim vrstama mjera u skladu s planom REPowerEU, a iz njih se možda da naslutiti i moguće mjere koje će biti na stolu Vlade u rujnu za novi paket mjera ublažavanja cjenovnog udara.

Tako se državama EU omogućuje pokretanje programa ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora, uz pojednostavljenje natječajnih postupaka i ubrzanje procedura. Također, radi brže diversifikacije energetskog sustava omogućuje im se osigurati potpore ulaganjima za dekarbonizaciju industrijskih procesa, uz mogućnost dodjele izravnih potpora za projekte, bez natječaja, uz dodatne bonuse za mala i srednja poduzeća i energetski posebno učinkovita rješenja.