Mali i srednji poduzetnici najviše su pogođeni tzv. skrivenim kreditnim slomom, a kreditiranje privatnog sektora u Hrvatskoj i lani se smanjilo, tvrdi se u novoj studiji međunarodne revizorske i konzultantske mreže UHY International s članicama u 87 zemalja.

Prema UHY-u, u godinu dana kreditiranje privatnog sektora realno je palo 6,12 posto. Velike međunarodne banke smanjile su kreditiranje hrvatskoga gospodarstva kako bi se fokusirale na svoja tržišta s većim stopama rasta, a kako su domaće banke u jako malom omjeru prema onima u stranom vlasništvu, ne mogu nadomjestiti to smanjenje i odlazak kapitala iz Hrvatske, ocjenjuju u UHY-ju. Kao drugi problem navode znatna ograničenja HNB-a za izdavanje novih kredita, kao i rezervacije za stare loše kredite. Prema podacima HNB-a, domaći krediti privatnim poduzetnicima nominalno su lani blago porasli, za 307 milijuna ili 0,4 posto, stim da su inozemno kontroliranim uvećani gotovo 600 milijuna ili 5 posto.

A dok su mala poduzeća svoj dug prema kreditnim institucijama povećala za 925 milijuna ili oko dva posto, kod srednjih je on okopnio četiri posto, odnosno 664 milijuna kuna. Helena Budiša, direktorica UHY HB EKONOM-a i dopredsjednica dalmatinske podružnice HUP-a, ističe kako pad kreditiranja privatnog sektora u razvijenim ekonomijama nije samo pitanje apetita tržišta već i regulative i s tim povezanih ograničenja. "U strahu od ponavljanja bankovne krize, regulatori, kao što je kod nas HNB, zahtijevaju od banaka da drže veći udio kapitala u odnosu na svoje aktivnosti, što kreditiranje čini skupljim", ističe H. Budiša. Zahtjevi za kreditima rastu, ali su banke oprezne i odobravaju ih uglavnom postojećim klijentima s dobrim rezultatima i sredstvima osiguranja. To, međutim, mnoge manje tvrtke još  "drži na ledu".
 

Krešimir Budiša, direktor UHY Savjetovanja, izlaz vidi u novcu EU. "Već su ove godine neki mali i srednji poduzetnici počeli dobivati grantove EU za ulaganja u proizvodnju i turizam, a potkraj ove i početkom 2015. bit će otvoreni natječaji iz nove financijske perspektive. Mali će dio ići kao bespovratna pomoć, dok će veliki dio ići kroz pomoć u kreditiranju malih i srednjih tvrtki, uz znatno bolje uvjete od onih na tržištu. Mali će moći putem HBOR-a ili poslovnih banaka zatražiti pomoć u financiranju poslovanja uz olakšane uvjete od strane EU. Kapitalne će investicije, pogotovo u sektoru proizvodnje, poljoprivrede i turizma, moći sufinancirati i kroz bespovratna sredstva u obliku grantova", objašnjava K. Budiša. Kreditiranje u G7 ekonomijama povećalo se u prosjeku samo za 0,1 posto.

U Velikoj Britaniji i SAD-u umjerenu je ekspanziju u kreditiranju izbrisala inflacija. Ekonomije koje su najviše zahvaćene kontinuiranim padom kredita od izbijanja recesije upravo su one koje su najpogođenije bankovnom krizom: Španjolska, Irska i Italija. Druge, koje su izbjegle globalnu recesiju, kao što su Australija i Kanada, prošle su puno bolje. U mnogim zemljama u razvoju kreditiranje privatnog sektora nastavlja ekspanzivno rasti. Brazil, Rusija, Indija i Kina predvode rast.