Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a, komentira je li Vlada pogriješila što je smanjila PDV turizmu i ostala bez poreznih prihoda.
– PDV je trebalo smanjiti jer tako povećavamo konkurentnost turizma i dovodimo ga u podjednaku poziciju s drugima. Smanjenje PDV-a ima temelja i zbog toga jer većinu gostiju čine stranci, pa se na taj prihod može gledati i kao na izvoz na teritorij vlastite države, a na izvoz se inače ne plaća PDV. Smanjenjem PDV-a turizam će s godinama postati profitabilniji jer će stvoriti akumulacija koja će se uložiti u podizanje kvalitete i kapaciteta. Naš se turizam još uvijek održava na kapacitetima izgrađenim u vrijeme socijalizma, a sve novo što je kasnije stvoreno završava u gubicima i stečaju.
Ako niži PDV nije bio greška, u čemu je drugom Vlada pogriješila kad probija deficite i ima sve više problema sa proračunom?
– Ako je kod PDV-a i bila neka greška, onda je ona samo u tome što nisu dobro izračunali efekte uvođenja te mjere kao i učinak odgode plaćanja PDV-a na uvoz iz EU. Problem je dakle u upravljanju proračunom i simulacijama učinaka pojedinih mjera, a ne u smanjenju PDV-a u turizmu. Svi mi tražimo rasterećenje, ali kada treba platiti cijenu, tada nastupa konsternacija, što je nekorektno i intelektualno nepošteno ponašanje.
Kako riješiti probleme u proračunu?
Čim je proračun objavljen, svi smo znali da će biti rebalansa. Ni oni koji su ga donijeli nisu u njega vjerovali jer je on poslužio kao izlog prema međunarodnoj javnosti i kreditorima, a ne za stvarno upravljanje javnim financijama. Nemamo fiskalne kapacitete koji bi mogli financirati postojeću razinu prava. To je posao svih ministara da provedu istinske reforme svatko u svom resoru i podignu razinu efikasnosti u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, državnoj upravi i socijalnoj skrbi kako građani ne bi njihovu neefikasnost plaćali smanjivanjem prava. Ne bude li toga dovoljno da se javna potrošnja uklopi u fiskalne kapacitete zemlje, tad je potrebno reducirati prava.
Što je s investicijama, zašto ni privatni sektor ne ulaže?
Oporavak se ne može isprovocirati forsiranjem investicija. Domaća kupovna moć pada, javna se potrošnja mora smanjivati i to su razlozi zbog kojih nitko neće investirati ako ima kapacitete koji zadovoljavaju postojeću potražnju. Izvoz predstavlja jedini prostor za rast, a tu ćemo vidjeti kako će se kompanije snaći na novom zajedničkom tržištu.
Kakva nam je perspektiva nekoliko idućih godina?
Propadanje. Bojim se da ću citirati poznatog sociologa Županova koji je pred kraj socijalizma znao reći: Ne bojim se propasti, već propadanja. Mi smo u toj fazi propadanja, i sad kad smo barem u jednom segmentu napravili pomak, mi bismo pokopali i turističku djelatnost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@znanost podržavam solarizaciju na principu da se proizvedena energija plaća uz premiju na nabavnu cijenu od cca 10 do 15 %. U ovom trenutku na međunarodnom tržištu je moguće kupiti el. energiju po cijeni koja je 5x niža od one koju HEP plaća solarcima. Kad velike solarne elektrane pristanu da im HEP umjesto 250 EUR/MWh plati nekih 60 do 70 eura onda ću podržati solarizaciju. S druge strane trebaš znati da za svaki MW solara moraš imati rezervu u baznim proizvođačima el. energije (termoelektrane, nuklearke i sl)
Zašto Njemci forsiraju da energija iz hidroelektrana nije obnovljiva? Pa zato jer su oni glavni proizvođači opreme za proizvodnju el. energije iz sunca i vjetra u Europi i njima paše da svi kupuju njihove proizvode. A energija iz HE ne samo da je obnovljiva već spada i među najjeftinije a s druge strane tehnološki najpovoljnije (jer se mogu raditi vellike oscilacije u količini proizvedene energije u kratkom vremenu dok kod TE i NE to nije moguće a i njihov naisplativiji način rada je konstantna proizvodnja maximalnim kapacitetom).
agree u potpunosti
sve stoji 100%
Od hidroenergije, do vjetra i solara
zašto o ovome ne piše niti jedan medij?
budimir… nisam ni čitao članak ali koliko znam on je u NO Francka – bolje bi mu bilo da se tome posveti. Lako je laprdati i teoretizirati kao 90% našim “velikih” ekonomskih magova tipa Škegro, a kad krene u realnu ekonomiju doživljava kolaps za kolapsom.
Naš se turizam još uvijek održava na kapacitetima izgrađenim u vrijeme socijalizma, a sve novo što je kasnije stvoreno završava u gubicima i stečaju.
ovo je definitvno najveća glupost u zadnje vrijeme. hsls mi se od favorita odavno pretvorio u najomraženiju stranku, a s ovakvim tipovima dokazuju da su čvrsto na krivom putu.
“kapaciiteti izgrađeni u vrijeme socijalizma” ne mogu ni ući u gubitke, jer su u gubicima sve vrijeme, neprivatizirani hoteli-tvornice gubitaka u koje država i dan-danas upumpava novce, i tako već cijela dva desetljeća.
da je ovaj g. mjesečar u stanju pratiti liniju elementarne logike, shvatio bi da sam sebi upada u usta, jer hvali nizak pdv koji kao daje mogućnost za investicije, a onda priznaje da nove investicije u turizmu stvaraju samo gubitke.
da bi ekonomski fakultet dobio bilo kakav smisao, morali bi uvesti test inteligencije na prijemnom, i oni ispod iq 50 se ne bi smjeli upisivati.
@znanost podržavam solarizaciju na principu da se proizvedena energija plaća uz premiju na nabavnu cijenu od cca 10 do 15 %. U ovom trenutku na međunarodnom tržištu je moguće kupiti el. energiju po cijeni koja je 5x niža od one koju HEP plaća solarcima. Kad velike solarne elektrane pristanu da im HEP umjesto 250 EUR/MWh plati nekih 60 do 70 eura onda ću podržati solarizaciju. S druge strane trebaš znati da za svaki MW solara moraš imati rezervu u baznim proizvođačima el. energije (termoelektrane, nuklearke i sl)
Zašto Njemci forsiraju da energija iz hidroelektrana nije obnovljiva? Pa zato jer su oni glavni proizvođači opreme za proizvodnju el. energije iz sunca i vjetra u Europi i njima paše da svi kupuju njihove proizvode. A energija iz HE ne samo da je obnovljiva već spada i među najjeftinije a s druge strane tehnološki najpovoljnije (jer se mogu raditi vellike oscilacije u količini proizvedene energije u kratkom vremenu dok kod TE i NE to nije moguće a i njihov naisplativiji način rada je konstantna proizvodnja maximalnim kapacitetom).
Uključite se u raspravu