Hrvatska je zadnjih godina ostvarila velik rast prometa u gotovo svim segmentima, a posebice po pitanju cestovnog i zračnog. To najbolje pokazuju upravo objavljeni rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je skupio brojke za zadnjih 50-ak godina. Tako je lani bilo 49,6 milijuna putnika u javnom cestovnom prijevozu, 402 milijuna u gradskom prijevozu, 19,8 milijuna u željezničkom, 9,5 milijuna u zračnom te 32,5 milijuna u pomorskom prijevozu.

Turistički bum

Metodologije prikupljanja podataka su se mijenjale, no od 1995. su varijable DZS-a manje više slične današnjima te se za tu godinu bilježi 36,65 milijuna putnika u cestovnom prijevozu, 411 milijuna u gradskom, 28,6 milijuna u željezničkom, 16,8 milijuna u pomorskom, a zračne luke su te godine zabilježile ukupno 2,34 milijuna putnika. Prvi podaci u ovoj analizi su oni iz 1970. kad je bilo 135,5 milijuna putnika u autobusima, 346 milijuna u gradskom prometu te nevjerojatnih 54,7 milijuna u željezničkom.

Te godine je u zračnim lukama bilo 1,88 milijuna putnika, a njihov broj je do 1990. porastao na nešto više od četiri milijuna ljudi. Omjer je sličan i po pitanju prijevoza roba te je lani najviše carga, 72,3 milijuna tona, prevezeno cestom. Morske ruke su pretovarile nešto manje od 21 milijun tona, a željeznica je prevezla 12,2 milijuna tona. Zanimljivo je da je promet u zračnim lukama bio samo malo manji nego željeznički, oko 10 milijuna tona.

Hrvatska ima i značajne energetske infrastrukturne kapacitete pa je tako lani naftovodom prevezeno 7,75 milijuna tona nafte, a plinovodom 2,44 milijuna tona plina. Podaci za 1970. govore o 13 milijuna tona robe na cestama, 38,3 milijuna na željeznici, 17,5 milijuna tona u lukama te 7,3 milijuna na aerodromima. Najveće brojke u prethodnom razdoblju se bilježe 1985. kad je cestom prevezeno 17 milijuna tona, željeznicom gotovo 45 milijuna tona, a brodovima 30-ak milijuna. Zračne luke te godine bilježe 22 milijuna tona carga. To je i prva godina da se bilježi promet energetike i prevezeno je 5,3 milijuna tona nafte i 1,6 milijuna tona plina. Ratne 1995. godine smo imali svega 5,1 milijun tona tereta na cestama i 13,3 milijuna tona na željeznici, dok je u lukama bilo 15-ak milijuna tona.

Najviše u Zagrebu

Osim značajnog rasta zračnog prijevoza, te pada željezničkog, u oči posebno upada sve veći broj motornih vozila na hrvatskim cestama. Tako je 1997. bilo 1,14 milijuna registriranih vozila, od čega njih 305 tisuća na području Zagreba. Do 2005. se to povećalo na 1,8 milijuna, od čega 490 tisuća u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, da bi se vrhunac dostigao 2008. s 2,02 milijuna vozila.

Tijekom predstojeće desetljetne krize broj vozila je lagano opadao da bi se u protekle dvije godine opet počeo dizati, a lanjska godina je završena s 2,06 milijuna registriranih motornih vozila, od čega njih 518 tisuća na području Zagreba, 222 tisuća na području Splita te 165 tisuća u Rijeci. Po vrstama motornih vozila, najviše je bilo osobnih automobila i to 1,6 milijuna, 157 tisuća kamiona, 112 tisuća traktora, 85 tisuća mopeda, 69 tisuća motocikala, po 12 tisuća cestovnih tegljača i specijalnih vozila te 5698 autobusa. Hrvatska je lani imala ukupno 26.821 km asfaltiranih cesta, od čega 1310 km autocesta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost